Kako skraćena školska godina utječe na učenike? Istraživanje pokazalo: manje uspješni na tržištu rada i neurotičniji
Pandemija je učenike privremeno preselila u online učionice, ali posljedice takvog učenja mogle bi biti doživotne. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Bambergu u Njemačkoj pokazalo je kako je skraćivanje školske godine 1960-ih u Njemačkoj dovelo do negativnih pojava na tržištu rada kasnije. Iako učinak na sam stupanj obrazovanja nije bio vidljiv, kasniji uspjeh učenika, pa čak i njihove osobnosti bile su pogođene skraćenom nastavom.
Foto: Unsplash
Većina roditelja i nastavnika je odahnula kad je završila online nastava, a po svemu sudeći s dobrim razlogom. Provedeno istraživanje na Sveučilištu u Bambergu pokazalo je kako je skraćivanje školske godine s nepromijenjenim kurikulumom negativno utjecala na daljnje živote učenika. Iako njihovi akademski dosezi nisu bili ograničeni, na tržištu rada se pokazalo kako su zarađivali manje, a i pet desetljeća nakon završetka školovanja su u većem broju bili introvertni i neurotični.
Skraćivanje školske godine u Njemačkoj
Nakon nacističkog ujedinjavanja njemačkog školstva po završetku II. svjetskog rata većina se škola počela vraćati na individualne sisteme organizacije školstva. Velik broj pokrajina odlučio se vratiti starom sistemu u kojem je školska godina počinjala na proljeće. Kako bi to postigli, jednu su školsku godinu koja je počela na jesen jednostavno skratili, tako da je završila već za vrijeme uskršnjih praznika. Školski kurikulum ostao je isti, a kako bi nadoknadili propušteno, učenici su dobivali dodatnu domaću zadaću iz predmeta poput matematike i njemačkog jezika, koji su ocijenjeni kao najvažniji. Školska godina izgledala je ovako u svim njemačkim pokrajinama osim Bavarske, gdje je školska godina i dalje počinjala najesen.
No 1964. godine potpisan je sporazum kojim je došlo do standardizacije školstva u Njemačkoj. Dogovoreno je kako će školska godina počinjati 1. kolovoza. Kako bi se prilagodile novoj promjeni, škole su ponovo skratile školsku godinu kako bi se mogle prilagoditi početku nove školske godine. Promjena opet nije zahvatila bavarske učenike koji su cijelo vrijeme u školu kretali na jesen.
Introvertniji i zarađuju manje
Proučavanje dostupnih podataka o tadašnjim učenicima, koji su danas umirovljeničke dobi, pokazali su kako su uglavnom maturirali na vrijeme i završili fakultete u sličnom broju kao i njihovi vršnjaci. Unatoč tome, na tržištu rada su se vidjele značajne promjene. U prosjeku su imali manja primanja kroz život, čak i kada bi se ranije priključili tržištu rada. Osim negativnih ekonomskih utjecaja, primijećeni su i negativni psihološki utjecaji.
Prema nalazima istraživača, učenici koji su izgubili ukupno godinu dana školovanja imali su u prosjeku manja životna primanja od svojih vršnjaka za tri posto. Bili su manje zaposleni na tržištu rada. Iako su zbog skraćivanja školskih godina maturirali i diplomirali ranije, te samim time proveli više vremena na tržištu rada, zarada im se nije povećavala kroz godine kao njihovim vršnjacima i manje su napredovali na poslu.
Osim što su stagnirali na tržištu rada, primijećene su i više stope introvercije i neurotičnosti kod učenika koji su manje išli u školu. Utjecaji skraćene školske godine uglavnom su uočeni kod muškaraca, jer su oni tada još uvijek činili većinu tržišta rada pa je kod njih bilo moguće pratiti utjecaj skraćivanja školske godine.
