Knjige ne smiju biti zarobljene na policama pa su na Hrvatskim studijima našli sjajan koncept da ih oslobode
Premda mnogima polica i knjiga djeluju kao savršen par, u SAD-u se 2001. godine javio pokret BookCrossing, koji se vodi za paradigmom da su upravo police svojevrsni zatvor za knjige. A kako su osnovna načela ovog pokreta, da knjige moraju biti slobodne, a ne zarobljene na policama, diljem svijeta sljedbenici BookCrossinga ostavljaju knjige koje prolaznici mogu ponijeti, pročitati, a onda negdje ostaviti za novog čitatelja. Upravo takav model otvorene knjižnice odnosno BookCrossing punkta u svome predvorju knjižnice imaju i Hrvatski studiji.
Bookcrossing punkt na Hrvatskim studijima / foto: Antea Anđelić
Izvorna ideja BookCrossinga je da na naslovnicu knjige koju posuđujete zalijepite markicu, a kada ju pročitate, jednostavno ju ostavite na nekoj klupi u parku, kafiću ili autobusu, a sve da bi ju netko drugi uzeo, pročitao i opet proslijedio.
Međutim da bi projekt funkcionirao, valjalo bi ga što je više moguće bazirati na načelu reciprociteta. Dakle da za jednu uzetu knjigu, donesete neku svoju koju ste već pročitali, a koju će preuzeti netko drugi.
Na Hrvatskim studijima BookCrossing funkcionira u nekom hibridnom obliku odnosno kao sajmište na kojemu uzimate knjige koje vam trebaju, a na police ostavljate one koje ste pročitali ili ih jednostavno ne trebate. Bez naljepnica ili drugog sustava nadzora i komunikacije. Najveći punitelj polica je knjižnica HS-a.
Inače, BookCrossing kao načelo posudbe, prva je u Hrvatskoj predstavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica 2011. godine, a potom je pod njenim vodstvom pokrenut program ‘BookCrossing u sveučilišnim knjižnicama’, koji je imao za cilj promovirati ideju slobodnog strujanja knjiga.
Ipak, od tada nije zaživjelo puno BookCrossing punktova u Hrvatskoj pa tako sedam godina kasnije, navodimo ovaj na Hrvatskim studijima kao svojevrsni kuriozitet.
