Koliko često lovci u Potjeri gube? Profesor i jedan od najboljih natjecatelja ima zanimljivu analizu

Otkako se pojavio na malim ekranima, HRT-ov kviz Potjera stekao je veliku popularnost među publikom, a rijetko koji televizijski sadržaj dobiva toliko pozornosti i u drugim medijima. Često se izvještava u uspjesima pojedinih kandidata ili neuspjesima lovaca, a upravo se time pozabavio i jedan od najuspješnijih natjecatelja, Sven Marcelić, inače i docent na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Novogodišnji specijal Potjere|screenshot: HRTi

Svena Marcelića kvizaška publika poznaje već dulje vrijeme, a ako ne ranije, šira javnost upoznala ga je u rujnu prošle godine. Tada je u Potjeri ostvario nevjerojatan rezultat – sam je u završnom krugu točno odgovorio na 21 pitanje, odnosno stekao 22 koraka prednosti, što je bilo nedostižno za lovca Krešu. Kući je ponio vrtoglavih 115.000 kuna. Marcelića smo ponovno imali prilike gledati u Potjeri – u novogodišnjem humanitarnom specijalu imao je ulogu lovca.

Ekipa u prosjeku ostvari 11.5 bodova

S obzirom na to iskustvo i time da se ponekada bavi statistikom, Marcelić se odlučio pozabaviti i elementarnom deskriptivnom statistikom Potjere te je tako na neki način dao kontekst tome kako mediji doživljavaju Potjeru i zašto se u njima pojavljuju one epizode koje bi se ubrajale u statističke anomalije. Na Facebooku je objavio zanimljivu analizu, a podatke je preuzeo od Semjona Fedotova iz Ukrajine, entuzijasta koji detaljno prati rezultate te ih javno objavljuje u tablicama. Kako Marcelić navodi u uvodu svoje objave, koristio je brojke iz posljednjih šest sezona u kojima su lovci isti. Bez prošlog tjedna to je 795 epizoda.

Postavio si je dva pitanja –  koliko prosječna ekipa ostvaruje bodova i kakva je distribucija te kakve su šanse lovaca i lovkinje s obzirom na broj bodova i temeljem toga dobio je graf koji možete vidjeti ispod paragrafa.

– Za početak, ekipe. U prosjeku, ekipa ostvaruje oko 11.5 bodova, s medijanom 12 i standardnom devijacijom oko 3. U skoro 50% emisija ekipa ostvari između 10 i 13 bodova, a ukupna distribucija je očekivano normalna, s gomilanjem u sredini i znatno manje slučajeva na oba kraja. Vrlo su rijetki slučajevi s 18+ ili manje od pet bodova, ističe Marcelić.

Najčešću vrijednost od 12 lovci stižu u čak 84% slučajeva

Dodaje, šanse lovcima padaju s rastom bodova ekipe, a kao zanimljivost ističe i da najčešću vrijednost, onu od 12, lovci stižu u 84% slučajeva.

– Pitanje je, dakle, kad se izgledi preokreću i ekipa je u prednosti. Kao što se vidi, najneizvjesniji ishod je na 14 bodova, gdje lovci imaju prednost 51.2:48.8 (pobijedili su u 35 epizoda, a ekipa u 33). Nakon toga izgledi lovca strmo padaju i ekipa sa 17+ bodova gotovo da može računati na pobjedu. No, ako se sjetite o kojim se epizodama uglavnom piše u medijima, riječ je o onima u kojima lovci izgube na jednoznamenkastom broju bodova ili onima u kojima je ostvaren iznimno visok broj bodova, piše Marcelić.

Za kontekst ističe i da je u posljednjih šest sezona bilo je 197 epizoda s jednoznamenkastim brojem bodova, od koji su lovci izgubili osam.

Dakle, radi se o vrlo nevjerojatnom događaju koji će sasvim sigurno privući pažnju. Slični su omjeri i s rezultatima ekipe iznad 17, s time da tu lovci ponekad uspiju, ali i takvih je epizoda ukupno bilo 14 (3 pobjede lovca). Drugim riječima, velika većina Potjera odvija se unutar jasne statističke slike, a medijska pažnja, uključujući i pripadne teorije zavjere o namještanju, puštanju i tome slično vezana je primarno za mali broj statističkih ekstrema i malo vjerojatnih slučajeva za koje se onda traži neko posebno objašnjenje unatoč tome što se radi upravo o slučaju – onome što se neminovno mora pojaviti na uzorku od skoro 800 epizoda, ističe Marcelić.

U zaključku navodi i da je ishod Potjera je ‘sasvim uredno statistički distribuiran, ali ekstremni slučajevi su oni koji dobivaju najviše pažnje.’