Košarka se ubraja u grupu zahtjevnijih sportova prema međunarodnim bio-mehaničkim analizama. Motoričke, koordinacijske te funkcionalne kvalitete koje ona donosi pojedincu mogu biti baza ne samo za uspješno bavljenje njome, nego i za puno lakši prelazak na neki drugi sport. Koordinator za mušku košarku pri Hrvatskom školskom športskom savezu Stjepan Crnokić nam je za prethodnu tezu naveo ogledan primjer. Naime Ivano Balić je dugi niz godina igrao košarku, prije nego se odlučio baviti rukometom te su njegovi tipično ‘košarkaški’ potezi ostali neuhvatljivi obranama cijelog svijeta i ujedno njega promovirali u službeno najboljeg rukometaša svijeta. Profesor Crnokić navodi i neke druge važne detalje za bavljenje ‘loptanjem pod obručima’.
Od nekoliko popularnijih svjetskih sportova, košarka se smatra najzahtjevnijom. Tako pokazuju recentna znanstvena bio-mehanička istraživanja. Razvoj motorike, koordinacije, preciznosti, ravnoteže te skočnosti, samo su neki od beneficija, koje mladom organizmu donosi bavljenje ovim sportom. Profesor tjelesne i zdravstvene kulture Stjepan Crnokić, otkriva nam da košarka može biti i izvrsno ishodište za one, koji ju u nekom trenutku odluče zamijeniti kojim drugim sportom.
‘Zlatno doba za razvoj’
Iako nije nikada kasno da se odlučite baviti pojedinom sportskom aktivnošću, osobito ako nemate profesionalne ambicije, postoje idealni periodi za to.
– Od šeste do desete godine smatra se ‘zlatnim dobom za razvoj’ djece pa bi košarku dobro bilo početi igrati u ovom razdoblju. S tim da djecu nije dobro odmah specifično usmjeravati, nego se treba zadržati na nešto univerzalnijim elementima. Kako se kroz košarku razvija cijeli dijapazon motoričkih sposobnosti, dobro bi bilo da je nastavni program podijeljen na način da 50 posto vremena otpada na košarku, a ostala polovica na brojne druge sportove, pojašnjava profesor Crnokić.
Da je košarka, zbog složenosti i brojnosti vještina koje se kroz nju razvijaju često ishodište za bavljenje drugim sportovima, barem mi u Hrvatskoj imamo primjer na vrhunskoj razini.
– Ivano Balić je dugo godina igrao košarku prije nego je postao rukometaš. Tako su poslije njegovi pokreti, dodavanja, vođenje lopte, bili tipično košarkaški, što je ostalo neuhvatljivo protivnicima. Na kraju krajeva, proglašen je i najboljim igračem svijeta. Čak je cijelu svoju rukometnu karijeru proveo igrajući u košarkaškim tenisicama, kroz smijeh dodaje Stjepan Crnokić.
Pravila i mogućnosti
Košarka je momčadski sport, u kojem se sučeljavaju dvije ekipe s po pet igrača. Pobjeđuje ekipa s većim brojem poena. Postoje ubačaji koji vrijede jedan (slobodno bacanje) te dva i tri poena (ubačaji iz igre).
Osnovni elementi igre su vođenje, dodavanja, šutiranje te individualna i timska igra u obrani i napadu.
Stalna izmjena skokova, kretanja u svim smjerovima, trke su ono što joj daje draž, ali i zahtjevnost.
– Iako se atletika, gimnastika i plivanje smatraju osnovnim sportovima, čiji su elementi sastavni dio svih drugih sportova, mislim da kroz igranje košarke, mladi mogu dobiti neke univerzalne inpute, koji im onda mogu pomoći bržem usvajanju specifičnih elemenata mnogih drugih sportova. Kada se pojedinac dovoljno uvježba, većina pokreta postaje automatska, zaključuje profesor Crnokić.
Mada je košarka u posljednje vrijeme ‘potjerana’ s hrvatskih televizija, njena popularnost u svijetu ne opada. O tome svjedoči podatak da se košarkom bavi preko 400 milijuna ljudi u 200 svjetskih zemalja. Tendencije su da će broj i dalje rasti.
