Treba li nam još jedan zakon o cenzuriranju interneta? Još se nismo pomirili sa SOPA-om i PIPA-om, a već nam prijeti novi sporazum čiji je cilj ugrožavanje slobode i privatnosti građana.
ACTA – Anti-Counterfeiting Trade Agreement ili Anti-krivotvoriteljski trgovinski sporazum, novi je globalni zakon Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva. Kako doznajemo iz Jutarnjeg lista, ACTA-i će se, uz europske, pridružiti i druge svjetske zemlje kao što su SAD, Kanada, Novi Zeland, Singapur, Japan, Australija, Koreja i Maroko.
Iako se o ACTA-i vrlo malo zna, procurila je informacija kako neki njeni članci ugrožavaju privatnost korisnika, građansku slobodu te zakonitost poslovanja i slobodan protok informacija, jer bi se na ovaj način provjeravala internetska komunikacija korisnika. Kao takav sporazum, ograničavao bi i gospodarski razvitak država.
ČEMU TAJNOST?
Ako je stvorena zbog zaštite autorskih i intelektualnih prava te borbe protiv lažnjaka u raznim granama industrije, zašto se onda pregovori o ACTA-i vode u tajnosti? To nas dovodi do zaključka kako je riječ o samo još jednom načinu cenzuriranja interneta. Ne znači da je cenzura nužna, ali vlastima osigurava i tu mogućnost.
REPRIZA BORBE PROTIV SOPA-E I PIPA-E
Internet je prošli tjedan dobio prvu borbu protiv SOPA-e i PIPA-e hakiranjem službenih stranica i blokiranjem pristupa stranicama kao što su Wikipedia i Wired. Ipak nam nad glavom još uvijek visi pitanje hoćemo li izgubiti pravo na slobodu izražavanja.
Slična stvar se sprema i protiv ACTA-e. Na Facebook-u je već osvanula grupa Anti-ACTA koja broji oko 28 tisuća članova. Kako doznaje Index.hr, poljska vlada najavila je ratifikaciju ACTA-e. Potaknuta tim, Wikipedia se odlučila na blackout, po uzoru na matičnu stranicu. Europskom su parlamentu, nakon potpisivanja ugovora, hakeri napali internetske stranice. Nakon toga se na stranici Stopacta.info objavila izjava nekih članova Europskog parlamenta kako oni nisu sudjelovali u pregovorima.
Rat je tek počeo, preostaje nam čekati krajnji rezultat ili se aktivno uključiti u internetske prosvjede.
Kao i u prethodnoj borbi i ovaj put se oglasila hakerska grupa Anonymous:
