Lekcije koje sam do zadnje godine faksa dobro naučila, a kao brucošicu bi me iznenadile

Kao brucošica, mislila sam da je faks samo nastavak škole. Malo teži ispiti, deblje knjige, manje sna, ali princip je otprilike isti, zar ne? Ne treba vam spoiler alert, ali evo ga: bila sam u krivu. Studiranje je cijeli jedan novi svemir. Da bi stvar bila bolja, prvi put sve ovisi o tebi – nema roditelja ili nastavnika koji će te držati za ruke. Što može poći po zlu?

Lekcije koje sam do zadnje godine faksa dobro naučila, a kao brucošicu bi me iznenadile | Foto: Canva / srednja.hr

Kao brucošica sam prvi put ušetala na faks, pokupila indeks i upisala se. Osoba koja je šest godina kasnije (ne pitajte) išetala s diplomom u rukama drastično se razlikovala od one koja je u njega prvi put kročila.

To je sasvim očekivano. Odrastamo i mijenjamo se dok smo živi, ali studiranje je ipak jedno posebno iskustvo koje nas obilježi na svoje načine. Svatko tko je prošao fakultet zna da se između prvog i zadnjeg semestra krije cijeli svijet promjena.

Do pete godine naučimo da se život na faksu ne vrti samo oko ECTS bodova. Jednako je važno pronaći mjesto za sebe unutar studija kojeg ste odabrali, vrijeme za studentski posao, naučiti se samostalnom životu, upravljanjem troškovima i novcima koje imamo na računu, a uz sve to, ostaviti i dovoljno prostora za društveni život.

Kad gledam unatrag, neke od tih lekcija su poprilično očekivane, složit ćete se. Bilo je i onih koje su me iznenadile. Neka ove posljednje ne iznenade i vas.

1. Nećete dobiti sve odgovore u dvorani za predavanja

Faks nije samo učenje. Šokantna vijest, znam! Kao brucošica, mislila sam da će sve sjesti na svoje mjesto ako samo budem redovno sjedila na predavanjima, pratila gradivo i izlazila na kolokvije. To je bitno, naravno, ali na taj način nećete iskoristiti sve što studiranje nudi.

Jednako je važno uključiti se u studentski život kako bismo doživjeli sve što studiranje nudi, izaći na praksu kako bismo stvarno upoznali svoju buduću struku. Studentski poslovi, bili oni u struci ili ne, nisu ništa manje bitni i to ne samo za punjenje životopisa. Kad prvi puta zaradite svoj novac, a pri tome ste odgovorni za plaćanje stanarine i drugih troškova, trebate brzo naučiti raspolagati njime.

Na redu je i mali crash course koji bi mi, kao brucošici, dobro došao: želite li se zaposliti, trebat će vam ugovor nadležnog studentskog centra, ali i račun u banci. Prvo vas neće ništa koštati, a ne mora ni drugo, ako pametno odaberete.

Foto: Unsplash

Studiranje za početnike

Neke banke studentima nude besplatno otvaranje računa, a kratko pretraživanje Interneta dovelo nas je do primjera. Ugovorite li Indeks plus studentski paket u Privrednoj banci Zagreb do kraja godine, on će za vas biti potpuno besplatan, a možete ga koristiti do kraja studija ili najkasnije do 27. godine.

S njim dobijete sve što će vam trebati: tekući račun u eurima i Visa Inspire debitnu karticu, žiro račun u eurima i Visa Debit karticu za uplate preko SC-a ili stipendije, ali i tekući račun u eurima i stranoj valuti za uplate iz inozemstva.

U paketu je i PBZ digitalno bankarstvo, ali i neke zanimljive pogodnosti, kao što su, recimo, dopušteno prekoračenje do 140 eura (dozvoljeni ‘minus’ nekad stvarno dobro dođe) i mogućnost obročne otplate u visini od 140 eura te Visa Student kreditna kartica sa limitom potrošnje od 270 eura. U PBZ aplikaciji postoje korisne funkcionalnosti poput #withSAVE virtualne kasice ili #withPAY za brze i besplatne uplate, što dobro dođe.

Više o Indeks plus studentskom paketu kojeg možete ugovoriti za 0 eura do 31. prosinca 2024. godine pročitajte ovdje.

Studentski život znači i otvaranje prvog računa u banci! | foto: srednja.hr

2. Ako ne sačuvate dokument više puta, pripremite se za tragediju

Za inženjera Edwarda Murphyja možda niste čuli, ali za Murphyjev zakon vjerojatno jeste: sve što može poći po zlu, poći će po zlu. Postoji i dodatak na ovu mudrost: ako nešto može poći po zlu, poći će po zlu u najgorem mogućem trenutku. Recimo, kad je rok za predaju seminara u ponoć, a u 23 sata shvatite da nigdje ne možete pronaći finalnu verziju rada.

Ni tehnologija, a ni ljudi definitivno nisu nepogrešivi, stoga sve zadatke na faksu tretirajte kao da ih samo sekunde dijele od uništenja. Spremajte dokumente na više mjesta, ako prezentaciju nosite na USB čitaču, ponesite ih dva, a ako ispunjavate zadatak online, spremite ga i na računalo prije slanja. Murphyjev zakon je jasan.

3. Kupite markere i bilježnice na početku semestra… i nikad ih više ne koristite

Na početku svakog semestra kažete si da će stvari ovaj put izgledati drugačije. Bit ćete organizirani, uredni, vaše bilješke s predavanja će kasnije moći postati muzejski izložak. Kupite nove bilježnice, markere u pastelnim bojama, fascikle, fancy kemijske… I na kraju sve to skuplja prašinu u nekoj zaboravljenoj ladici.

Odluke o tome da ćemo se bolje organizirati i redovno učiti su super, ali kroz studiranje sam naučila da nema tog markera ili lijepe bilježnice koje će me motivirati da ustrajem u odluci. Danas bih radije novac potrošen na lijepi pribor za učenje ubacila u štednju (da sam tad imala #withSAVE, koristila bih to, primjerice), a energiju u druge stvari – recimo, u učenje.

4. Pisanje seminara u kafiću zvuči tako romantično… sve dok ne možeš pronaći utičnicu

Ako lijepi papirići i šarene olovke ne pomažu u motivaciji, onda premještanje u slatki kafić gdje stalno osjetimo miris kave dok svira lagana jazz glazba sigurno hoće, zar ne? Hoće, možda na dva sata, dok mi se ne isprazni baterija na laptopu. Ili dok Wi-Fi postane loš jer je na njega spojeno previše ljudi. Ili dok obližnji stol ne postane preglasan pa izgubim koncentraciju.

Samo sjedni za laptop i radi, okej?

Učenje u kafiću zvuči tako romantično, ali… | Foto: Tim Gouw, Unsplash

5. Normalno je da ti profesor na dugački mail odgovori s jednom riječi

Kao brucošima, profesori su nam nedostižni autoriteti. Kad im se trebamo obratiti, pažljivo sastavljamo e-mail, provjerimo gramatiku, pazimo da smo dovoljno jasni, ali ne predugački… i dobijemo ‘ok’ kao odgovor.

Ne, niste ništa krivo napravili. Nekad profesori jednostavno nemaju vremena za dugačke mailove, a drugi puta jednostavno više vole opuštenu komunikaciju. Brzo pohvatamo njihov stil i s vremenom naučimo biti sretni što smo uopće dobili odgovor, kakav god on bio.

6. Bečki i pommes iz menze nikad ne razočaraju

Iskustvo dolaska u menzu jedno je od najuzbudljivijih za brucoše. Koliko opcija! Niti suđe ne peremo kad smo gotovi s jelom. No, vrlo brzo naučimo što volimo, a što ne. Kad isprobamo sve što se isprobati da, shvatimo da nas samo jedno neće ikad iznevjeriti – bečki i pommes.

7. Kad mjesec počnemo s minusom na računu, naučimo zašto svi govore o budžetiranju

Puno toga ima smisla na papiru, ali istinski naučimo tek kad sami proživimo. Tako je i s financijama. Misliš da ti dobro ide i par izlazaka kasnije shvatiš da si u minusu. Jesam već rekla da ono dopušteno prekoračenje od 140 eura koje dozvoljava Indeks plus studentski paket nekad dobro dođe?

U svakom slučaju, do zadnje godine faksa sam dobro naučila zašto su aplikacije mobilnog bankarstva jako korisne. Ugovorite li Indeks plus paket, recimo, dobit ćete i PBZ mobilno bankarstvo preko kojeg pratite svu potrošnju. Shvatite li da ste s nekom kupnjom prekardašili, imate i opciju da je u aplikaciji kasnije podijelite na tri rate, a dobit ćete i mjesec dana odgode plaćanja prve rate.

Tako do diplome ne postajemo samo magistri svoje struke, nego i financijski magovi.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Privredne banke Zagreb. Tekst je informativnog karaktera i nije obvezujući za Privrednu banku Zagreb d.d.