Kako ljenčarenje pretvoriti u produktivno opuštanje
Vrijeme je ispitnih rokova, nadoknađivanja gradiva (i testova) u školi, priprema za mature… Ukratko, vrijeme je intenzivnog učenja. Naravno, učenje nikad ne dolazi samo – uvijek se u to nekako uvuku i razne metode ljenčarenja: prokrastrinacija, ‘’kratke’’ pauze od učenja, još kraće nagrade samome sebi nakon pročitanog jednog poglavlja… I to je sasvim u redu. Ne znam kako bi bez povremenog ljenčarenja itko od nas preživio ispite. No, treba se znati i dobro odmoriti.
Foto: Lenin Estrada; Unsplash
Svima nam je poznat onaj osjećaj kad ti se ne da baš učiti pa napraviš pauzicu, zaviriš na Facebook ili Instagram i što se dublje ‘’zascrollaš’’, to se teže odscrollati. Znaš na što mislim. Ne samo da ti se onda još manje da otvarati knjigu nego postaneš još umorniji tako da već ozbiljno počneš razmišljati o tome da jednostavno odustaneš od svega. I počneš se osjećati loše, naravno, jer nećeš ništa uspjeti položiti. A to očito nije poželjno, pogotovo ne u ovakvom razdoblju.
No, postoje i neke zbilja dobre metode opuštanja koje ti mogu čak i pokloniti dozu produktivnosti. Evo različitih načina ljenčarenja koje iscrpljuje i preporuka kako ih zamijeniti ‘’produktivnijim’’ opuštanjem.
Internet i društvene mreže
Ovo je zamka u koju najčešće padamo, a da i nismo toga svjesni. Kreneš učiti, naiđeš na neki nepoznat pojam pa ga odlučiš ukucati u Google, a onda vidiš da si u međuvremenu dobio pet poruka na FB (uglavnom od ljudi koji stvaraju paniku jer su čuli da je taj ispit za koji učite uvijek ‘’nehuman’’, što god to značilo). Kad si već provjerio to, moraš pogledati malo i na Instagram pa vidiš da je ekipa iz srednje objavila sliku, svi zajedno tulumare (sve su kolokvirali, bezobraznici). Iii – počne te loviti depresija. Da samo odeš s njima van? Ima li uopće smisla ovo učiti ako je ispit ionako ‘’nemoguć za položiti’’? Nesvjesno provedeš pola sata smijući se memeovima o egzistencijalnoj krizi koju i sam proživljavaš…
Možda je i najveći problem taj što većina nas provodi vrijeme na internetu i navečer prije spavanja. Znaš što možeš napraviti za to dragocjeno vrijeme? SPAVATI. Većina nas u prosjeku provede i po nekoliko sati dnevno na društvenim mrežama, a isto tako većini nas i nedostaje baš tih nekoliko sati sna. Zar nije upravo manjak sna ono što nam najviše otežava učenje? Čak i jedan mali ‘’power-nap’’ ili i samo zatvaranje očiju na 15 minuta u pauzi od učenja moglo bi ti pomoći vratiti koncentraciju. Samo pazi da ne pretjeraš, stvarno se natjeraj ustati nakon 20 minuta da se ne bi slučajno probudio nakon pet sati bez ikakve predodžbe o tome gdje si, kada si i kad je ispit. Uostalom, možda ti to pomogne malo smanjiti unos kofeina.
Gledanje serija
Evo još jedne omiljene aktivnosti za vrijeme ispitnih rokova (a i inače). Ništa nije ljepše nego nakratko zaroniti u neki sasvim drugi svijet, udaljen od ovog u kojem ti slijede četiri ispita u tjedan dana i ne brinuti se ni oko čega osim hoće li ili neće ovo dvoje likova završiti zajedno. Jedna epizoda nikome ne šteti, no problem je u tome što su serije obično jako pametno koncipirane tako da te kraj epizode jednostavno prisili da pogledaš sljedeću. Pa sljedeću, pa sljedeću i… Uh, već je jutro?
No, gledanje serija uopće ne mora biti kontraproduktivno. Pogotovo ako studiraš neki jezik ili ga jednostavno želiš naučiti. Dobro, popularne serije su uglavnom na engleskom, no zašto ne bi bio kreativan i potražio serije i filmove na jeziku koji učiš? A što se tiče engleskog, iako većina nas vjeruje da ga znamo poprilično dobro, u svakoj se epizodi sigurno može naći jako puno riječi za koje ne znamo ili nismo sigurni što znače ili kako se upotrebljavaju. Zašto ne bi sljedeći put obratio pozornost i na sam jezik kojim likovi pričaju i zapisao riječi i izraze koje poslije možeš potražiti? Možda se čini naporno, ali zbilja nije, a i dalje možeš uživati u seriji (samo uz malo manji osjećaj krivnje).
Buljenje u prazno
Okej, ovo možda zvuči smiješno, ali zbilja se i to događa. Shvatiš da ne možeš zapamtiti neku definiciju ili slično pa se jednostavno zagledaš u zid. To ti predstavlja takav odmor za oči i za dušu da jednostavno ne možeš vratiti pogled na bilo kakvu hrpu tiskanih riječi. Da ne pričam o tome da već predugo sjediš pogrbljen za laptopom. To se zna dogoditi i kad znaš da nemaš vremena za serije ili za Instagram i slične gluposti, ali toliko si iscrpljen i toliko te boli glava da se ne možeš natjerati da počneš s učenjem.
Meni je ovo obično znak da tijelu treba opuštanje, a najbolje rješenje je kratka šetnja (čak i ako je vani hladnjikavo, bitan je svježi zrak) ili kratko istezanje, nekoliko dubokih udaha i izdaha, pa čak i ispijanje nekog umirujućeg toplog napitka – ovisi koliko imaš vremena. Samo trebaš sam sebi pokazati da ti je stalo do vlastitog zdravlja više nego do ocjene, to će ti vratiti potrebnu energiju.
Samosažalijevanje
Znaš ono kad razgovaraš s nekim pa se krenete međusobno natjecati: ‘’a kako je tek MENI teško…” Svima nam je jasno da su takvi razgovori zapravo besmisleni (i da nerviraju svakog tko ih sluša), a još je gore kad tako počneš razgovarati sam sa sobom. Znaš da te cmizdrenje nikamo neće dovesti, štoviše, znaš da će te samo još više demotivirati, a ipak se tome ne možeš oduprijeti.
Jedino što možeš u vezi ovoga napraviti jest sjetiti se svih prijašnjih teških situacija i shvatiti da si ipak, evo, još uvijek tu, da si sve prepreke dosad savladao. Uostalom, ako već znaš da nešto baš moraš napraviti, zašto to ne bi napravio najbolje što možeš? Možeš početi i voditi nekakvi dnevnik pa pokušati taj kaos koji ti trenutno vlada u glavi prebaciti na papir. Tako će ti se misli sigurno malo razbistriti, a općenito će ti biti lakše opustiti se u stresnim situacijama. Samo opušteno!
A ako se želite malo ozbiljnije zadubiti u temu prokrastrinacije, predlažemo vam tekst s BBC-a koji govori o tome kako adresirati prave uzroke prokrastrinacije
