Manje poznate činjenice o Nikoli Tesli: Preskočio je razred, a imao je i do 9 sati matematike tjedno
Nikola Tesla bio je veliki znanstvenik čiji briljantan um i do dana današnjeg fascinira veliki broj ljudi diljem svijeta. Njegova autobiografija, objavljena u časopisu Electrical Experimenter, otkriva kako mu je veliki uzor bio profesor fizike u srednjoj školi, a poznato je i koje je predmete pohađao te koliko je sati tjedno iz čega imao. Gostovao je i u zagrebačkoj gradskoj vijećnici kada je obećao uvijek biti na pomoći, a izravno je projektirao električnu centralu na Krku.
Foto: Pixabay
Profesor Darko Žubrinić s FER-ovog Zavod za primijenjenu matematiku održao je zanimljivo predavanje u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, pod temom ‘Nikola Tesla i njegovo školovanje u Hrvatskoj’. Među slušačima su bili i djeca i odrasli koji su od profesora Žubrinića mogli čuti puno toga mnogima dosad nepoznatog o ovom geniju.
Školovanje započinje u Smiljanu sa 6 godina
U prvi razred, tada nazvan ‘trivijalkom’, Nikola Tesla krenuo je 1862. godine u svom rodnom selu Smiljanu. Bio je to probni razred pa je već sljedeće godine počeo pohađati osnovnu školu u Gospiću. Ona traje tri godine a sljedeće tri godine pohađao je u ‘Nižoj realki’, gdje ga je fascinirao laboratorij opremljen raznovrsnim aparatima za eksperimente, električne i mehaničke prirode. Izdvaja to iskustvo kao izuzetno jak poticaj na razmišljanje i eksperimentiranje koji se u njemu javio.
S 14. godina, Tesla upisuje Višu realnu školu. U literaturi se ponekad pogrešno interpretira preskakanje razreda koje je Tesla morao napraviti dolaskom u ‘Višu realku’, školu u Rakovcu koji je danas dio Karlovca. Naime, Tesla je školu upisao po starom programu po kojem je škola trajala šest godina, ali je nakon njegovog dolaska nadodana sedma godina. Stoga je Tesla, koji je školu upisao po starom programu, morao i završiti ukupno šest godina školovanja, ali jednako tako i pohađati zadnju, sedmu godinu. Iz tog razloga, preskočio je peti razred i krenuo u šesti, ispričao je Žubrinić.
U autobiografiji ne imenuje profesora fizike, a ni majku
Za svog profesora fizike u Višoj realnoj školi, Tesla je smatrao da je genijalan čovjek. Pod njegovim je utjecajem, piše Tesla, postao i toliko zainteresiran za elektricitet. Zadivljavalo ga je to što bi profesor svoja predavanja često provodio kroz pokuse aparatima koje je i sam izumio. Kasnije saznajemo kako je u pitanju Martin Sekulić, zapaženi akademik onog doba i dopisni član ondašnjeg JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Sekulić je na Višoj realki vodio fizikalni laboratorij koji je brojio čak 579 instrumenata. O kakvom se znanstveniku radi, najbolje svjedoči činjenica da su njegovi radovi objavljivani u časopisu ‘Annalen der Physik‘, čiji je urednik početkom 20. stoljeća bio i znameniti Max Planck, njemački nobelovac. I Albert Einstein je u istom časopisu objavljivao svoje radove koji će mu kasnije donijeti Nobelovu nagradu.
Tesla je samo za svoju majku i profesora fizike smatrao da su genijalni, ali niti jednom ih ne imenuje u svojim pisanjima.
Slušao prirodoslovje, matematiku i – hrvatski
Kako je otkrio profesor Žubrinić, predmeti koje je Tesla slušao podsjećaju imenom, sadržajem i satnicom na neke u današnjim školama, iako je prošlo više od 140 godina. Tako se tu nalazi neizostavna fizika, onda znana kao ‘prirodoslovje’, koja se slušala četiri sata tjedno. Matematiku je Tesla najčešće slušao pet sati tjedno, jedne godine i 6 sati a s matematičkim predmetom ‘nacrtna geometrija’ od tri sata tjedno jedne je godine tako tjedno imao devet sati matematike. Usporedbe radi, zagrebački MIOC ima do osam sati matematike na tjednoj razini. Zanimljivo je i da je Tesla slušao predmet hrvatski jezik, tri sata nastave tjedno. Postojao je i predmet ‘pjevanje’ koji je podrazumijevao izvođenje pjesama na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Nikola Tesla gostovao je u gradskoj vijećnici grada Zagreba 1892. godine, gdje je održao jednosatno izlaganje o električnoj rasvjeti. Tom prilikom on obećaje tadašnjoj upravi grada Zagreba, na čelu s gradonačelnikom Milanom Amrušem, da će kao rođeni sin svoje zemlje biti uvijek pri pomoći. Citat te rečenice danas je vidljiv na spomeniku Nikoli Tesli u Ćirilometodskoj ulici.
Napisao preporuku za slikara
Slikar Ivan Benković dolazi 1912. godine u SAD sa suprugom Marijom Anger i ima problema pri zapošljavanju. On tada upoznaje Nikolu Teslu čiji portret mu je bila jedna od prvih narudžbi. Tesla, zadovoljan portretom koji se danas nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, napisao je preporuku Benkoviću koja se i danas čuva u svom izvornom obliku u Samoborskom muzeju, priča u predavanju profesor Žubrinić.
Gradu Puntu na otoku Krku i njegovim stanovnicima, Nikola Tesla izravno je pomogao u dobivanju električne centrale, tada zvane ‘munjara’. Sprijateljio se u New Yorku s pomorcem iz Punta i sredstva su prikupljena. Ta je centrala bila na naftni pogon.
Čitavo ovo zanimljivo predavanje možete pogledati u videu ispod:
