Markirati, picavati, frentati: Doznajte podrijetlo ovih riječi i kako su počele označavati bježanje s nastave
Učenici nalaze razne razloge za neopravdano izostajanje s nastave. Najčešći je bijeg od testa ili usmenog odgovaranja u trenutku nespremnosti, no postoje i drugi kao što su nezainteresiranost za nastavu, doživljaj učionice kao mučionice, manjak želje i volje za ranim ustajanjem iz kreveta ili jednostavno mladalačka obijest. Koliko je pojava raširena u Hrvatskoj najbolje će nam posvjedočiti brojčani podaci, koji govore da je samo u prošloj školskoj godini, oko 160 tisuća hrvatskih srednjoškolaca, skupilo 801.262 neopravdana sata.
A kada se već toliko bježi s nastave, onda tu pojavu valja i odgovarajuće nazvati pa u pojedinim dijelovima Hrvatske učenici koriste različit slang, kako bi označili ovu, vrlo im blisku nepodopštinu.
Najrašireniji je u tom pogledu termin markiranje, koji je višeznačan, ali zanimljivo da mu se tih nekoliko značenja, u najmanju ruku ne podudara.
U Anićevom Rječniku hrvatskog jezika (2003) tako stoji da markirati znači simulirati neku djelatnost ili neki posao, a u žargonu bježati/izostajati iz škole. Anić navodi i druga dva značenja to jest da to predstavlja pokrivanje, držanje (koga) u sportu te označavanje (čega) primjerice planinskog puta, skijaške staze (ili teksta u knjizi).
No, uz ove ipak površne opise značenja markiranja, zanimalo nas je kako se ta naizgled precizna riječ počela koristiti u slangu za raširenu školsku nepodopštinu.
– Moram priznati da je pitanje zanimljivo, nisam nikada o tome razmišljao, no kako znamo, sleng je područje vrlo kreativnih etimologija, o kojima se tek može nagađati (tipičan primjer je glagol “brijati”, za koji se možda može izvući ona izvorna povezanost u riječi “nabrijan” ako je posrijedi motor – i to čisto na temelju zvučne slike te riječi – ali druga značenja, poput “ljubiti se” ili “misliti” su već prilično nedokučiva). Moguće je – iako nimalo ne pretendiram da je to točno – da je logika sljedeća: markirati znači staviti oznaku na nešto, obično neku naljepnicu. Ako si zamislimo raspored sati, učenik koji markira neki sat stavlja preko njega naljepnicu, tako da ona prekriva taj sat, koji prema tome više nije, štajaznam, povijest, nego je npr. kava u kafiću preko puta, objašnjava nam Krešimir Sučević Međeral, stručnjak s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, poznatiji kao lovac u Potjeri.
Kada smo se već ulovili markiranja, koje je zbilja zagonetno u smislu povezivanja tog izraza s bježanjem s nastave, od Sučevića Međerala smo potražili objašnjenja i za ostale termine, koji se u hrvatskom kolokvijalnom govoru koriste za neopravdano izostajanje s nastave. To jest za frentanje, picavanje te već malo arhaično bružanje. Ni za sve njih, stvari nisu sasvim jasne.
-“Frentati” znači “skitati se” pa mislim da je tu poveznica jasna, “bružati” je od talijanskoga “bruciare” (što u talijanskom ima isto značenje u sintagmi “bruciare la scuola”, inače taj glagol znači “paliti”), a “picavati” dolazi od talijanskoga “pizzare”, koji znači “podbadati, ubadati”, za koji je isto nedovoljno prozirna veza (možda na način da im je onda raspored pun rupa, kao da su ga izboli), obrazlaže Sučević Međeral, ostavljajući mogućnost da su poveznice i malo drugačije te krativnije.
