Prvo Svjetsko prvenstvo koje je imalo svoju maskotu bilo je u Engleskoj 1966. godine, kada je tradiciju otvorio lav Willie. Spomenuto natjecanje je jedno od prvih sportskih manifestacija uopće koje je imalo ovakav vid zaštitnog znaka. Zanimljivo da se lav u ulozi maskote pojavio i na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 2006., što je samo po sebi kuriozitet, da su Nijemci imali istu maskotu poput ‘ljutih rivala’ Engleza. Ne treba posebno napominjati da lav nije obilježje niti jedne od dviju zemalja. Brazilska maskota tekućeg SP-a je pasanac Fuleco, koji se ubraja u tamošnje endemske i zaštićene vrste.
Galerija 13 Fotografija
Otvori
Prvo Svjetsko nogometno prvenstvo koje je imalo i svoju službenu maskotu bilo je ono u Engleskoj 1966., a to je bio lav Willie. Ovogodišnja, brazilska je pasanac Fuleco, čije je ime složenica od portugalskih riječi futebol (nogomet) te ecologija (kao ekologija). Pasanac je u Brazilu endemska i zaštićena vrsta, a FIFA je simbolično u cijelu priču odlučila uvrstiti dakle ekološki aspekt. No samo simbolično, budući da svjetska nogometna organizacija neće uložiti nijedan zarađeni euro od utakmica, prodaje suvenira i sličnog u spašavanje životinje, koja je gotovo pred istrjebljenjem.
Životinje, bilje, ali i imaginarni likovi u ulozi maskote
Kada se nakon 1966. godine priča s maskotama na svjetskim prvenstvima zakotrljala, javljale su se sve maštovitije kreature u ulozi zaštitnih znakova prvenstva.
Uglavnom su maskote imale velike poveznice sa zemljom domaćinom. Iznimka je kako smo već naveli bio Mundijal u Njemačkoj kada je ničime izazvana uloga maskote dodjeljena lavu. Osim neinventivnosti i ponavljanja za Englezima, lav zasigurno nije životinja koja se može naći na bavarskim brežuljcima ili vestfalskim livadama.
Meksikanci su bili u kratkom roku organizatori prvenstava 1970. i 1986. pa su dva puta morali smisliti neku originalnu maskotu. Za prvo je ta uloga dodjeljena dječačiću ‘Juanitu’ koji je na glavi imao sombrero, a na tijelu sportsku opravu domaće reprezentacije. Za SP 1986. Meksikanci su se odlučili za bradatu ljutu papriku, nazvanu ‘Pique’. Zajedničko s Juanitom bio joj je karakteristični meksički sombrero.
Španjolci su 1982. imali naranču ‘Naranjito’, a pravu su revoluciju priredili Talijani 1990.
Naime oni su u ulozi maskote imali imaginarni lik, koji je izgledao šaljivo te bio satkan od slova I, T, A, L, Y. Zvao se ‘Ciao’, a zasigurno bi se dobro uklopio u neku lutkarsku predstavu.
U galeriji pogledajte i ostale maskote.
Adrijana, Zagi i Vučko
Ovom prilikom smo se odlučili i podsjetiti vas na maskote koje su obilježile sportske manifestacije na hrvatskom tlu, kao i državu kojoj je teritorij Hrvatske nekada pripadao.
Maskota VIII. Mediteranskih igara, koje su održane 1979. godine u Splitu, bila je sredozemna medvjedica ‘Adrijana’.
Pet godina poslije uslijedio je najveći sportski događaj na ovim prostorima, Olimpijske igre u Sarajevu. Njih je pak obilježila maskota ‘Vučko’, a kao što naziv sugerira, bio je to lik vuka.
Tri godine poslije Olimpijskih igara u Sarajevu, 1987. godine je organizirana Univerzijada u Zagrebu.
Zaštitni lik tog velikog studentskog sportskog događaja, bila je vjerverica Zagi.
