Moda guši naš planet – mogu li prosvjedi srednjoškolaca promijeniti industriju?
Globalnim pokretom srednjoškolaca School Strike 4 Climate pokrenuo se razgovor o očuvanju okoliša, ali se rijetko spominje jedan od najvećih onečišćivača okoliša – moda. Industrija se potpuno usmjerila prema brzoj modi koja je nepovoljna za okoliš, a spora je polagano pala u zaborav.
Prema izvješću koje su objavili Global Fashion Agenda i The Boston Consulting, modna industrija jedna je od najvećih zagađivača na svijetu. Proizvede 92 milijuna tona otpada godišnje i to ako računamo samo otpad iz proizvodnje. Koliko resursa moda koristi govori i činjenica da je za proizvodnju jedne majice potrebno 2.700 litara vode. Za proizvodnju se koriste velike količine pesticida koji su zabranjeni u Europi, ali ne i u Indiji u kojoj ljudi obolijevaju i umiru zbog prekomjerne i nezaštićene upotrebe pesticida. Osim toga se i procesima bojanja zagađuju vode pa je tako rijeka Ganges toliko zagađena da pridonosi rastu mortaliteta novorođenčadi. Ove poražavajuće statistike su razlog rasta popularnosti spore mode.
Što je točno brza i spora moda?
Brza moda se većinom odnosi na high street trgovine koje godišnje imaju i po 50 kolekcija. Podrazumijeva da se u proizvodnji takve mode koriste velike količine vode, fosilnih goriva, pesticida itd. te da proizvodi velike količine otpada. Ovo je moda koja potiče stalnu kupovinu nove odjeće kada nam ona nije potrebna i samim time često bacanje odjeće, a i zrađena je od nekvalitetnih materijala koji brzo propadaju.
Spora moda je njena suprotnost. Teži potpuno lokalnoj proizvodnji, ručnoj izradi u manjim serijama s manje kolekcija, kvalitetnim materijalima i izradom u humanim uvjetima rada.
Možemo li od svih očekivati da se u potpunosti prebace na sporu modu?
Živjeti po pravilima slow fashiona vam se vjerojatno čini kao komplicirana i pomalo skupa stvar. Međutim, to uopće ne mora biti tako ako cijeloj stvari ne pristupimo na ekstreman način koji zapravo nije realan. Ne možemo očekivati od ljudi da će u potpunosti prestati kupovati novu odjeću jer se ljudi svojim odijevanjem izražavaju i uostalom, to je promjena koja je potpuna krajnost i ljude bi odbila od bilo kakvih izmjena.
Bitno je da smanjimo konzumerizam i počnemo razmišljati više o odjeći koju kupujemo i tekstilnom otpadu, tako bismo drastično smanjili zagađenje. Ono što je zbunjujuće kod ekologije i mode jest da kada mislimo da radimo nešto dobro za okoliš, često zapravo to nije slučaj zbog veličine problema koji moda stvara. Tako na primjer doniranje odjeće u dobrotvorne svrhe obično nije dobro rješenje jer su sve prenatrpane i na kraju opet završava u smeću, a velik dio odlazi i na prenapučene tržnice u Indiji. Uz to i recikliranje nije idealno jer se tolike količine jednostavno ne stignu reciklirati.
Rješenje je takvo da se svim predmetima prije recikliranja produlji rok trajanja. Svoje stare posteljine i deke možete donirati azilu ili udruzi za zaštitu životinja, a od majica možete napraviti igračke psima koji igračaka nikad nemaju dovoljno. Ostalu odjeću donirajte u Humana Nova koji će od vaših predmeta napraviti nešto u potpunosti novo. Možda ono najvažnije, popravljajte svoje stvari, nemojte kupiti drugu stvar ako je ovoj potrebno krpanje ili drugi manji popravak.
Što češće kupujte second hand stvari umjesto novih ili od lokalnih proizvođača i dizajnera. To je dio spore mode koji se ljudima uvijek čini skup, ali uvijek postoje domaći dizajneri s jeftinijim cijenama, a s obzirom na to da kupujete stvari veće kvalitete, one traju dulje i samim time se isplate. Također, velik dio ljudi bi promjenom svojih navika kupovanja bili u mogućnosti priuštiti si lokalne proizvode tako da prestanu stalno kupovati nepotrebne predmete koji se onda gomilaju u ormaru i od tamo ni ne izlaze. S time bi se novac uštedio i usmjerio na nešto kvalitetnije i bolje za okoliš.
Navedene statistike i problemi su zabrinjavajući i zato su ovi prosvjedi vrlo bitni. Srednjoškolci se u početku uče na aktivno razmišljanje o problemu koji će na njih uvelike utjecati, ali nažalost su oni ti koji se samostalno moraju educirati o ekologiji. Kada učimo o tome, to je vrlo površno i nikada se ne spominju problemi koje donosi modna industrija pa tako odgajamo ljude koji nisu svjesni koliko zapravo košta par cipela koji upravo nose. Zato je bitno da kada već mladima namećemo trendove koje prate, to budu pozitivni trendovi koji su dobri za našu planetu i za nas.
Recikliranje i moda – spoj koji donosi zanimljiva rješenja na cijelom svijetu
Postoji velik broj brendova koje su osnovali ljudi svjesni problema koje moda i dizajn stvaraju i htjeli su ju učiniti dijelom rješenja. Zato sam izdvojila neke zanimljive primjere koji nam pokazuju kako kreativnost pojedinaca može doprinijeti očuvanju okoliša.
EKOTEKA
Ekoteka proizvodi bilježnice koje su u potpunosti reciklirane, a korice su izrađene od otpadnog tekstila. Tako tekstil ne završava u otpadu već mu se daje nova svrha i produljuje rok trajanja.
FIREFIGHTER TURNOUT BAG
Ovaj brend se fokusira na tekstilni otpad koje proizvode vatrogasci koji i sami imaju problem s rješavanjem tog otpada. Iz opreme koja više nije u upotrebi zbog svoje iznošenosti se izrađuju torbe, ruksaci, pernice itd. Na taj se način otpad zbrinjava na odgovoran i ekonomski stimulirajuć način.
PROOF
Proof je obiteljska tvrtka koja proizvodi naočale iz održivih i recikliranih materijala kao što su skateboard daske iz kojih nastaju zanimljive i šarene naočale.
CARMEN MACHADO
Carmen Machado je tekstilna dizajnerica koja prikuplja odbačene i potrgane ribarske mreže s plaža i ostali otpad i iz njih proizvodi tekstile. Razvila je posebnu tehniku tkanja gdje mreže rastavlja na tanke plastične niti i u njih se onda može utkati i ostali otpad. Od tog tekstila se mogu izrađivati razni predmeti kao što je ovaj stolac.
SI&ETER JEWELRY
Sanja Modrić Žižić radi nakit iz naočalnih leća i okvira. Kada pogledate ovaj nakit nikada ne biste pomislili da se radi o materijalu koji je trebao biti odbačen zbog čistoće dizajna i ljepote izrade.
BATOKO
Batoko je brend kupaćih kostima čija je tkanina napravljena od reciklirane plastike.
Na kraju vam preporučam dokumentarac The True Cost ako vas je ova tema zainteresirala i želite znati više o njoj. Odličan je uvod u problematiku modne industrije.