Rock glazba kao ogledalo društvenih problema i vremena u kojem živimo, kao buntovništvo, revolt, rušenje tabua – rock revolucija! Rock glazba kao mladost, pokret, životni stil – rock kultura! Dok skeptici tvrde da je takav mrtav te da u njemu više nema subverzivnosti, rock glazba danas je ipak najprofitabilniji žanr u glazbenoj industriji.
Kako su originalne generacije sazrele, rock glazba je postala prihvaćena i duboko usađena u popularnu kulturu. Svjetska popularnost rocka rezultirala je jakim utjecajem na društvo, posebice na svakodnevni život, modu, stavove i jezik na način na koji su malokoji drugi socijalni trendovi to napravili. Uskoro su nastale različite subkulture koje su se identificirale s različitim podžanrovima rocka. Rock je bio viđen kao izraz mladenačkog revolta protiv konzumerizma i konformizma te je najviše utjecao na promjene stavova o rasi, seksu i drogi.
Sex, drugs and
Životni stil oduvijek je popularno bio vezan sa seksom i drogama. Mnoge od ranih zvijezda rocka bili su poznati kao osobe s teškom naravi koje imaju problema s raznim ovisnostima, koje su pratile – cure koje su s glazbenicima provodile vrijeme i često im pružale i seksualne usluge. Droge su često bile dio životnog stila rock zvijezda. Mnogi izvođači eksperimentirali su s LSD-jem te tako utjecali na svoje obožavatelje da i oni to probaju. To se najviše događalo u žanru psihodeličnog rocka koji je nastao 60-tih godina, čiji su glazbenici poticali slušatelje te glazbe da uzimaju LSD ili drugu halucinogenu drogu kao pojačivače iskustva slušanja. U Americi najpoznatije grupe bile su Cream, The Jimi Hendrix Experience, The Grateful Dead, Jefferson Airplane i The Byrds čija se pjesma “Eight Miles High” uzima kao referenca na uzimanje droge. U Britaniji najpoznatiji u žanru bili su The Yardbirds, a pojavile su se i nove grupe poput Pink Floyda. doživio je svoj vrhunac na kraju desetljeća – 1967. godine Beatlesi izdaju svoju definitivnu pshodeličnu izjavu sa pjesmom “Lucy in the Sky with Diamonds”, a Rolling Stonesi sa pjesmom “Their Satanic Majesties Request”. Najboljim psihodeličnim pjesmama smatraju se i “The Piper at the Gates of Dawn” Pink Floyda, “I Can See for Miles” grupe The Who i “Strange Days” The Doorsa. Ovi trendovi imali su klimaks na Woodstock festivalu 1969. koji je ugostio većinu izvođača , a značio je tri dana muzike, ljubavi, mira i seksa na otvorenom.
Nakon što su zbog pretjeranog uzimanja droge svoje živote izgubili mladi glazbenici poput Jimija Hendrixa, Janis Joplin i Jima Morrisona, nakon 70-tih godina počinje se sve više upozoravati na opasnosti uzimanja droge. Tada nastaju prve protestne pjesme protiv droga, od kojih je najpoznatija “The Needle and the Damage Done” Neila Younga (1972.).
Moda
Rock glazba i moda neraskidivo su povezani. Rock moda kombinira elemente različitih kultura i perioda, a isto tako izražava odvojene poglede na seksualnost i spol. Rock glazba je zato općenito bila pamćena i kritizirana zbog promicanja seksualne slobode.
Imidž ranih žilavih rockera koji nose kožu poput Gene Vincenta utjecao je na generaciju mladih ljudi s obje strane oceana. Sredinom 60-tih u Britaniji je izbio kulturni rat između „Modsa“ koji su favorizirali visoku modu i skupe stilove i „Rockera“ koji su nosili majice kratkih rukava i kožu.
Rock glazbenici rano su usvojili modu i predstavili nove trendove poput Nehru jakne, dok su bendovi poput Beatlesa nosili odjeću rađenu po mjeri koja je jako utjecala na stil 60-tih godina. Kako je rock glazba postajala sve više podijeljena, ono što je izvođač nosio postajalo je jednako važno kao i sama glazbau definiranju izvođačevog odnosa prema publici. Tako je rana punk moda usvojila svakodnevne stvari za jači efekt: poderana odjeća bila je držana zajedno zihericama, obična odjeća ukrašena je markerom ili bojom,ziherice i žileti koriste se kao nakit. Glam rock moda postavila je modu na višu razinu važnosti s “glitter” imidžom glazbenika kao što su T. Rex, Alice Cooper, David Bowie, Iggy Pop. Ranih 90-tih grunge je uveo svoju modu – poderane traperice, stare tenisice, bejzbolske kape i dugu kosu. Glazbenici i danas nastavljaju biti modne ikone te ih magazini poput Rolling Stone još uvijek koriste kao modele.
Dobrotvorni i socijalni učinci rock glazbe
Ljubav i mir bile su jako česte teme u rock glazbi tijekom 60-tih i 70-tih godina. Rock glazbenici često su pokušavali ukazati na socijalne probleme te pokrenuti neku akciju. Prve rock protestne pjesme čule su se za vrijeme rata u Vijetnamu, inspirirane folk pjesmama glazbenika poput Boba Dylana. Drugi glazbenici, posebice Yoko Ono i John Lennon bili su glasnici antiratnog raspoloženja i u svojoj glazbi i u izjavama za javnost.
Poznati glazbenici borili su se i za zaštitu okoliša („Mercy Mercy Me (The Ecology)” Marvina Gayea), za anti-apartheid pokret („Biko“ Petera Gabriela), za zaustavljanje nasilja u Sjevernoj Irskoj ( „Sunday Bloody Sunday“ U2-a). S vremena na vrijeme, ovakvo uplitanje u neka pitanja pretvorilo bi se u spektakularne koncerte ili televizijske emisije, koji su često skupljali novac za dobrotvorne svrhe ili za podizanje svjesti o svjetskim problemima.
Rock kao socijalni aktivizam svoj je vrhunac dosegao na Live Aid koncertu održanom 13. srpnja 1985. godine koji je bio izdanak singla “Do They Know Its Christmas?” iz 1984. godine. Taj koncert je postao najveći u povijesti s izvođačima na dvije pozornice – jednom u Londonu, drugom u Philadelphiji. Trajao je 16 sati, a na njemu su nastupili gotovo svi koji su bili na vrhu rock-ljestvica 1985.godine. Prikupljeni su miljuni dolara za gladne u Africi.
Rock is not dead!
Neki govore da je došao kraj ili da u njemu ima jako malo toga novog. Istraživanje Nielsen SoundScana pokazuje kako je 2011. godine najsnažniji i najprofitabilniji žanr bio upravo rock. Rock glazba ostvarila je porast prodaje od 1.9% doguravši do 105 608 000 prodanih albuma!