Na crnom tržištu možda se prodaje vaše ime, broj, adresa: Stručnjak nam pojasnio kako se zaštititi
Online prevaranti opasno pljačkaju ljude. Zovu ih, pišu im mailove, šalju maliciozne poveznice. Sve kako bi se domogli podataka koje će prodati na crnom tržištu ili, još gore, kako bi im otuđili novac. Nitko nije siguran. Vaše ime, prezime i adresa možda se upravo sada prodaju na crnom tržištu. Razgovarali smo s Alenom Delićem, našim istaknutim stručnjakom za sigurnost, a on nam je objasnio kako se najbolje zaštititi.
Ilustracija: Unsplash
Posljednjih smo mjeseci svjedoci sve češćih online prevara. Nasamareni ljudi nakon poziva, maila ili poruke ostaju bez desetaka i stotina tisuća kuna teško zarađenog novca. Nedavno je građane šokirala vijest o ‘pokradenim’ brojevima telefona preko 650 tisuća Hrvata. U jeku straha od online prevara kontaktirali smo stručnjake. Alen Delić, stručnjak iz Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
Što će biti s brojevima koji su ‘pokradeni’?
Vjerujem da je danas većini gotovo normalno da su im brojevi javno dostupni ili barem široko dostupni, tako da sama činjenica da se ‘nalaze još negdje’ i nije toliko veliki problem. To nimalo ne opravdava onoga ili one koji su omogućili da širok skup brojeva bude dostupan crnom ili zlonamjernom tržištu. To znači određeni zlonamjerni pojedinci imati pristup velikom skupu brojeva, bilo besplatno ili za određen novac, a potom će te brojeve moći koristiti ili za marketinške aktivnosti ili kako bi slali skupne zlonamjerne ili neželjene poruke, odnosno, upućivali zlonamjerne pozive.
Koji se podaci najčešće kradu i prodaju?
Cijeli niz podataka i informacija može se naći na crnom tržištu, od osobnih podataka poput imena i prezimena i adresa, preko podataka o bankovnim karticama, do kopija osobnih iskaznica ili putovnica. Pojedincima su dakako najviše vidljive štete od korištenja financijskih informacija poput podataka o karticama nastalih krađom, dok bi ekstremnije bile sve informacije koje se mogu koristiti za potpunu krađu identiteta, primjerice, potpune informacije o osobama, njihove osobne iskaznice, putovnice i profili društvenih mreža.
Određeni set informacija može se odnositi i na one informacije koje mogu služiti za dedicirane marketinške svrhe, primjerice podaci o zdravlju čovjeka ili pak informacije osjetljive naravi. Takve su primjerice informacije kojima možemo prijetiti pojedincima, kao što su to eksplicitne privatne fotografije. Zadnji, možda najveći ekstrem, odnosi se na informacije koje se mogu koristiti u pornografske svrhe, a posebno one vezane za pedofilske sadržaje. Podsjetio bih da smo nedavno i takve slučajeve imali u Hrvatskoj.
Kako provjeriti jesu li nam ukradeni podaci?
Za određene setove podataka kao što su adrese elektroničke pošte ili brojevi telefona moguće je koristiti javno dostupne alate za provjeru, međutim nije moguće biti siguran ili jednoznačno odgovoriti jesu li, koji i kada podaci o pojedincu ukradeni ili se prodaju. Ipak, napomenuo bih i da postoji cijeli niz aplikacija koje umjesto da pružaju provjeru, zapravo služe za krađu podataka, a što uključuje i zaporke. Također, postoje i osiguravajuće kuće koje nude uslugu osiguranja osobnih podataka i korištenje njihovih servisa za provjeru.
Kako se zaštititi od krađe i prodaje podataka?
Prije svega, svaki pojedinac treba biti svjestan koje podatke koristi i gdje te da uvijek može postati žrtva. Shodno tome, možemo primijeniti osnovne mjere zaštite koje nam pružaju određeni servisi, a što uključuje i korištenje kompleksnih zaporki i mehanizama višestupanjske autentikacije. Dakako, tu je onaj niz mjera koje se stalno ponavljaju: korištenje različitih zaporki za različite servise, redovno ažuriranje operativnih sustava i aplikacija te minimiziranje izlaganja osobnih podataka tamo gdje oni nisu potrebni.
Vezano za napade koji su učestali u posljednje vrijeme, treba biti oprezan s opasnim porukama elektroničke pošte; dakle, obraniti se od phishing poruka na način da ne odlazimo na neprovjerene poveznice i ne odgovaramo na poruke kojima ne treba vjerovati, kao i s pozivima koji dolaze od osoba kojima ne bismo trebali vjerovati. To su, na primjer, osobe koje nude ulaganja u dionice ili kriptovalute.
ŽRTVA MOŽE BITI SVATKO
‘Svatko može biti žrtva i nisu sve žrtve poput onih o kojima čitamo u medijima i kojima ponekad pristupamo s podsmjehom. Upravo zato o takvim slučajevima trebamo međusobno razgovarati s prijateljima i poznanicima i širiti svijest o rizicima i mjerama zaštite. I konačno, ukoliko postanemo žrtvom, takve slučajeve trebamo prijaviti nadležnim institucijama’, kazao nam je Delić.
