Na ove osnovne stvari svojstvene čovjeku znanost još uvijek nema odgovor
Nakon bezbrojnih istraživanja te razbijanja glava znanstvenika stoljećima, ljudski rod i dalje ne zna jako puno stvari o sebi. I bilo bi to normalno da se radi o nekim jako kompliciranim stvarima, no ne znamo odgovore na neka prilično jednostavna pitanja. Naravno, za sva ta pitanja postoje teorije, nagađanja i hipoteze, no pravih odgovora potkrijepljenih dokazima jednostavno još uvijek nema.
www.returnofkings.com
Stoljećima se znanstvenici trude odgovoriti na razna pitanja vezana uz ljudski rod. Na puno njih je odgovoreno, no na neka naoko jednostavna pitanja ljudi još uvijek nemaju odgovore. Iako nagađaju i iako postoje razne teorije, na neka pitanja jednostavno još uvijek nema odgovora koji bi bili potkrijepljeni dokazima, piše Cracked.
Zašto osjećamo bol?
Bol je neugodan, no univerzalan ljudski doživljaj i osjećaj. To je jedna od prvih stvari koje u životu osjetimo kada se rodimo, zato i plačemo. No, od znanstvenika koji istražuju bol, pa sve do doktora koji će vam dati recept za sredstvo protiv bolova, nitko zapravo još uvijek nema odgovor na pitanje ‘Što je to bol?’.
Najindikativniji primjer tome je bolest fibromijalgija koja je ustvari medicinsko stanje u kojem pacijenta sve boli. Ne postoje klinički testovi ili snimanja glave te testovi krvi koji bi to stanje potvrdili, no ona postoji. Dokazuje se na način da ispunite upitnik po kojem liječnici zaključe imate li fibromijalgiju ili ne.
-Trenutno ne postoji klinički prihvatljiv način mjerenja stupnja boli i ostalih emocija, osim upita osobi kako se osjeća, istaknuo je Tor Wager, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Boulder.
Zašto anestezija funkcionira?
Anestezija je zaista čudo moderne znanosti i bez njenog postojanja bi nam bilo puno, puno teže preživjeti operacije. No, kada malo razmislimo o njoj, postaje i lagano strašna. Sama ideja da nas anesteziolozi mješavinom nekoliko kemikalija mogu ‘isključiti’ dovoljno je bizarna, no to nije sve. Najstrašnija stvar u cijeloj priči je da znanstvenici uopće ne znaju kako ta mješavina kemijskih spojeva koju zovemo anestezijom uopće radi te zašto funkcionira.
Glavni razlog tom neznanju je, kako se čini, opće neznanje znanosti o ljudskoj svijesti. Naime, koktel kemikalija koje nam ubrizgaju anesteziolozi djeluje na našu svijest, no nema testa koji pokazuje nečiju svjesnost. Sve što anesteziolog može vidjeti su moždani valovi, tjelesni podražaji te osjetljivost na bol, no isključivo po reakciji pacijenta i njegovom odgovoru mogu zaključiti je li osobu boli i koliko.
Zašto se smijemo?
Jedna od teorija zašto se smijemo je da bismo signalizirali da moguća prijetnja ustvari ne predstavlja opasnost, dok druga smatra da je smijeh reakcija na nešto različito od onog što smo očekivali, no dokaza za nijednu od njih nema, samo pretpostavke.
Ipak, iako ne znamo zašto se smijemo, postoje neke stvari o smijehu na koje znanost ipak ima odgovore. Naime, smijeh utječe na sva područja mozga, čak i na lokomotorne dijelove. Iznenađujuće je da većina našeg smijeha uopće nije povezana s nečim humorističnim i smiješnim. Studije su pokazale da je samo 20 posto našeg smijeha utrošeno na nešto što je zaista smiješno. Češće se smijemo da bismo ukazali na svoje izjave, da bismo popunili pauze u razgovoru ili pak, jer nam je nešto lijepo palo na pamet. O smijehu se još zna i odakle potječe, a navodno od primata koji ispuštaju zvukove slične našem smijehu dok se igraju i škakljaju jedni druge.
Zašto smo altruistični?
U vrijeme dok je čovjek živio u lovačkim i sakupljačkim društvima, altruizam i nije imao nekog smisla. Tada je jedino bilo bitno prehraniti se te preživjeti, pa je teško za povjerovati da je pristojnost i ustupanje pronađenih dobara drugome bila česta situacija. Dakle, altruizam bi bio nedostatak u odnosima kada su ljudi prije svega ostalog, imali jako izražen instinkt za preživljavanjem jer zbog altruističnih manira, ne bi preživjeli.
Zato je još čudnije zašto danas altruizam postoji te je u današnjim društvima jako i izražen. Znanstvenici već više od pola stoljeća pokušavaju doći do odgovora na ovo pitanje. Šezdesetih je godina prošlog stoljeća George Price osmislio i kompleksnu matematičku jednadžbu ne bi li došao do odgovora kako je altruizam preživio ako je bio takav nedostatak za ljudski opstanak. Price je bio toliko zaluđen svojim eksperimentiranjem da je tražio beskućnike kojima je nudio boravak u njegovom stanu, dok se on zaključavao u svoj ured da bi nadgledao svoj eksperiment te postavio teoriju. Na kraju se ubio škarama.
Zašto su neki od nas ljevaci?
Oko 90 posto ljudi na svijetu su dešnjaci. Ostatak od 10 posto su ljevaci, a jednostranost je svojstvena samo čovjeku. Životinje podjednako koriste i lijevu i desnu stranu tijela, pa je pravo pitanje ustvari, zašto je čovjeku uvijek dominantnija jedna strana tijela.
Ljevacima signal govora dolazi iz lijeve hemisfere mozga, isto kao i dešnjacima. Štoviše, dešnjacima je dominantnija lijeva noga i obrnuto, što znači da se ljevorukost ne odnosi na ostale dijelove tijela, već samo na ruke. Isto tako, znamo da se ona prenosi genetski. Odgovora na pitanje je li to prednost ili nije, također nema iako neki tvrde da su ljevaci inteligentniji. Studije su pak pokazale da je postotak ljevaka otprilike uvijek isti kroz ljudsku povijest.
Osim ljevorukosti, činjenica da uopće imamo jednu dominantnu ruku je misterija. Ne samo to, nego je općenita asimetrija ljudske anatomije nešto čemu se zannstvenici još uvijek čude. Tako je naše srce nagnuto na jednu stranu, plućna krila su nam različita te, na kraju, i hemisfere mozga. Neki znanstvenici vjeruju da je upravo ta asimetrija ono što nas čini različitima od ostalih vrsta te ono što nas čini ljudima.
