Najluđa iskustva studenata koji su tražili stan u Zagrebu: ‘Susjed je usred razgovora počeo oponašati kokoš’
Dolaskom u drugi grad na studiranje neki se studenti suočavaju s odgovornošću i, u nekim situacijama problemom, pronalaska stana za najam. Dotrajali namještaj, nepodnošljivi stanodavci i još gori susjedi, ubrzo naruše prijeko potrebni mir studenta i podsjete na veliku udaljenost od doma koja se sada doima još većom. Tri su studentice podijelile svoje najluđe dogodovštine stanovanja u unajmljenom stanu u Zagrebu tijekom studija, a i jedan je stanodavac iznio svoje viđenje studenata kao podstanara.
Ilustracija: Pixabay
Kao studenti, ako studirate u drugom gradu i niste u jednom od studentskih domova, sigurno ste se susreli sa situacijom u kojoj morate pronaći stan koji će vam biti zamjenski dom za vrijeme studiranja. Taj proces nedvojbeno može biti vrlo stresan zbog raznih faktora koji mogu negativno utjecati na cijelo iskustvo. Problematični stanodavci koji zadaju glavobolje, a susjedi su u najmanju ruku čudni? Ima svega.
Neki se uopće ne javljaju na telefon
Studentica Tanja iznosi svoje iskustvo potrage za stanom. Kaže kako su ona i sestra našle desetak stanova koji su im se svidjeli i počele s pozivima. Nekoliko se stanodavaca uopće nije javilo na telefon, a neki su im rekli da nazovu u petak, jer je taj tjedan zbog blagdana bilo spojeno.
– Zato smo u petak u 8:30 išle gledati stan koji nam se svidio i rekle smo javiti unutar dva sata. U to vrijeme smo zvale ostale stanove koji su rekli da nazovemo u petak. Pola ih se ponovno nije javilo, a pola su bili već iznajmljeni. Bilo je 9 ujutro, što znači da su se ili iznajmili u kratkom roku od 8 ujutro do tada, ili su pokazivali stanove i kad su tvrdili da zbog blagdana ne pokazuju, prepričava svoje iskustvo.
Prisjeća se i iskustva dečka njene sestre koji je nakon dogovora o dolasku gledanja stana sjeo na tramvaj, da bi kratko kasnije dobio poziv kako ne mora dolaziti jer je stan iznajmljen. Ipak, razumije probleme stanodavaca.
– Oni svoje brojeve stavljaju na javne stranice oglasnika gdje se potražuju stanovi i vjerujem da je teško voditi računa o svemu tome. Posebno ako ne surađuju s agencijom i primaju i više od deset poziva dnevno, ispričala je studentica.
Problemi sa susjedima
A kakvi su susjedi? Slušajući sljedeće dojmove može se dobiti dojam lutrije gdje se jedino vrijedi nadati da nećete naletjeti na jedne od sljedećih slučaja.
– Dvije susjede iz kuće pokraj koje sam tada živjela svađale bi se svaku večer, a nekad i usred noći, pa je neka nada o mirnom odmoru bila brzo uništena, i to redovno. Tu je bilo svačega – od raznih riječi koje ne želim ponavljati, prijetnja noževima, bacanja stvari s balkona i slično. Svi smo konstantno zvali policiju, ali nikad se ništa nije poduzelo, prisjeća se studentica Dorotea svojeg prvog podstanarskog iskustva u Zagrebu.
Dolaskom iz malog mjesta u blizini Čakovca značilo je useljavanje u manji stan nakon života u kući. Prepričava nam kako novi susjedi nisu pokazivali ni malo razumijevanja.
– Susjedi koji su živjeli ispod mene su baš bili jako osjetljivi. Za svaku najmanju stvar ostavljali su nam poruke na vratima, ali nikad ih nismo vidjele. Smetalo im je što se voda iz tuša preglasno čuje, što hodamo preglasno, što se u 8 navečer čuje glazba s našeg stana, što ostavljamo bicikle u zajedničkom dvorištu… ma sve. Redovito su nam lupali po cijevima, prozoru ili stropu (našem podu). S jednim smo susjedom iz iste zgrade jednom imale prepirku baš oko ostavljanja bicikla. Da ne duljim, usred ‘razgovora’ počeo je oponašati kokoš, kazala je i zaključila s opisom jednog od stanova na drugoj godini svog studija.
Dodaje, na drugoj godini faksa živjela je u stanu u kojem je sve bilo jedva sklepano i ‘doštukano’.
– Zidovi su bili u pet boja, pola stvari nije radilo, pločice u kupaonici nisu bile jednake, gotovo je sav namještaj bio potrgan. Kad bismo s cimericama prolazile pokraj kontejnera gdje su ljudi nakon uređenja stana ostavljali namještaj, šalile bismo se kako trebamo nazvati Borisa (stanodavac) da dođe to čim prije skupiti, rekla je Dorotea kroz smijeh.
Kuhinja i kupaonica zajedno? 400 eura mjesečno
Slučaj malog stana sa spojenom kuhinjom i kupaonicom u jednom oglasniku o kojem je izvijestila Bauštela.hr u listopadu prošle godine tada je izazvao mnogobrojne reakcije, a naša sljedeća studentica imala je slično iskustvo iz prve ruke,
– Većina stanova koje sam gledala doslovno nije za življenje, a bio je taj jedan stan u periferiji Zagreba koji je imao spojenu kuhinju i kupaonicu, s cijenom od 400 eura mjesečno, prepričava nam pa se nadovezuje na iskustvo s jednom stanodavkom koja ju je uputila u korištenje kupaone na način da ju je prvo pitala veličinu noge, jer zbog nedovoljno velikog prostora u kupaonici noge se trebaju držati unutar tuš kabine dok se koristi wc, prisjeća se uz smijeh.
Zaključuje sa svojom ocjenom stanodavaca s kojima se susretala.
– Većina stanova iznajmljuje se po enormnim cijenama, a u njima je namještaj za koji je malo reći da je star. Usto, većina stanodavaca koje sam susrela ne prakticira čišćenje stana između useljavanja drugih podstanara, pa sam tako u zadnjem stanu u pećnici pronašla tepsiju koju netko nije oprao nakon korištenja – masnu i s ostacima hrane, kazala je.
Studenti su zapravo poželjni podstanari, ali…
Što na studente kao podstanare kaže jedan od stanodavaca. Anonimno smo popričali s jednim od njih koji svoj jednosobni stan iznajmljuje u zagrebačkoj Dubravi.
– Studenti su, kao podstanari, zapravo poželjni. Sigurni ste da će u najvećem broju slučajeva isplata biti redovita, te da se ne morate previše brinuti oko tog aspekta. Uglavnom to oni sami studentskim poslovima financiraju ili roditelji uskaču, pa je to riješeno. Ipak, nedavno je bio slučaj studenta koji je uselio u stan i nakon samo dva tjedna odlučio da to nije za njega, iako ga je prethodno pogledao i bio zadovoljan. Žalio se na čistoću stana koji je bio očišćen dan prije njegovog dolaska, a dan nakon je bio prljaviji nego ikad. Tako da nije sve uvijek bajno, ali nije niti beznadno, kaže.
