Pretraga

Najnovije znanstveno otkriće- Smrt uzrokuju kemikalije iz mozga?

A- A+

Dosadašnja medicinska saznanja govorila su nam da glavnu ulogu u šansama za preživljavanje igra srce, odnosno ako ono prestane kucati, i ostatak tijela će se ‘ugasiti’. Međutim, najnovije istraživanja provedeno na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Michiganu, SAD, pokazuje nam da smo možda u krivu.

Izdvojeni članak

Istraživanje otkrilo kako na naš mozak djeluje korištenje pametnih telefona

Proučavajući aktivnost mozga i srca u laboratorijskih štakora u trenutcima prije nego što bi životinje preminule od manjka kisika, znanstvenici su otkrili da bi njihovi mozgovi slali bujicu signala srcu koji bi prouzročili trajna i nepovratna oštećenja tog organa, i zapravo uzrokovali smrt životnje, a kada su znanstvenici blokirali signale iz mozga, srce bi preživjelo duže. Ako bi sličan mehanizam djelovao kod ljudi, liječnici bi mogli pomoći ljudima da prežive zastoj rada srca tako što bi prekinuli kemijske signale iz mozga, rezultati su to istraživanja objavljenog prošli tjedan u znanstvenom časopisu ‘Proceedings of the National Academy of Sciences’.

– Ljudi se prirodno fokusiraju na srce, misleći da će, ako spase srce, spasiti i mozak. No, ako prekinete kemijske signale između mozga i srca, spasit ćete srce, što ide protiv gotovo sve poznate zdravstvene prakse, rekao je neurolog imo Borjigin.

Naime, u istraživanju su znanstvenici inducirali srčani udar kod štakora te pritom snimali moždanu aktivnost, uz pomoć elektroencefalografije (EEG) te ehokardiografije (ECG), i mjerili signalne kemikalije prisutne u mozgovima i srcima životinja. Kada bi ta dva organa postala sinkronizirana, znanstvenici su primjetili pojavu brojnih neurotransmitera, poput dopamina koji uzrokuje osjet ugode, i noradrenalina koji uzrokuje osjećaj budnosti. Ta bujica kemikalija mogla bi objasniti zašto ljudi koji imaju priče ‘s one strane kliničke smrti’ često opisuju ta iskustva kao ‘stvarnija od stvarnosti.’

U štakora, aktivnost srca i mozga ostali bi sinkronizirana sve dok srce ne bi došlo u stanje ventrikularne fibrilacije, u kojem se srčane klijetke trzaju umjesto da pumpaju krv. Kada su znanstvenici zaustavili tok kemikalija iz mozga do srca, to bi odgodilo ventrikularnu fibrilaciju, a životinje bi preživjele tri puta duže neko štakori kod kojih nisu blokirale signale.
Borjigin ipak ističe kako sve što su otkrili vrijedi za štakore, a tek se treba pokazati jesu li te spoznaje primjenjive na ljudima.