‘Naša je škola užasno staromodna i ne vrijedi ništa’
Hrvatsko školstvo pokazuje loše rezultate na međunarodnim testovima, a po mnogima je i loše gospodarstvo te općenito loša pozicija društva rezultat našeg obrazovanja. Zašto nam nedostaje kvalitetnih i inovativnih ideja, u emisiji Nedjeljom u 2, pojasnio je naš nagrađivani književnik.
screenshot: Nedjeljom u 2
Hrvatsko školstvo mijenja se već desetljećima, a nikako da se promijeni. Reforme koje uvodimo uglavnom su loša kopija zapadnih ideja, a njihova provedba još je lošija. Ivica Prtenjača svojim je riječima objasnio u kojem smjeru ide naše školstvo te što bi trebalo mijenjati.
‘Djeca se u osnovnu školu trebaju ići igrati’
– Mislim da je cijelo naše školstvo u potpunom ćorsokaku. Igramo na krive karte već godinama. Jedan primjer je smanjivanje satnice likovnog, glazbenog i tehničkog odgoja u osnovnim školama na dva sata, dok jedna Finska ima 16 sati likovnog odgoja mjesečno, a i sve druge zapadne zemlje imaju puno umjetničkih odgoja u svojim satnicama, izjavio je Ivica Prtenjača, prošlogodišnji dobitnik književne nagrade VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman.
Kako bi kritizirao naše, ali i pristup obrazovanja općenito, u svom gostovanju istaknuo je riječi mađarskog pisca Pétera Nádasa, koji je u emisiji Drugi format izjavio kako je vrhunac ljudskog razvoja dijete od oko četiri godine, jer ga sustav još nije rasturio pa postavlja prava pitanja.
– Djeca se u osnovnu školu trebaju ići igrati, slikati, crtati,
odgajati, a ne striktno znati, recimo, kada je bila Mohačka bitka. Ja to
dan danas naravno pamtim, ali bi mi bilo drago da sam zaboravio. Imam
klince u zgradi koji idu u školu i ponekad im pomognem po tim
stepenicama ponijeti torbu. Znate kako je to teška torba? Pa to je
strašno. Teža je nego li u našim vremenima i to je samo dokaz da
nazadujemo, objasnio je Prtenjača.
‘Važno je da stvaramo slobodno misleće ljude koji razmišljaju kreativno’
Prema riječima njegovog školskog prijatelja Predraga Krmeka, on je bio odličan učenik te su ga uglavnom sve profesorice voljele. Ipak, iako je revno izvršavao sve svoje obaveze te bio revan đak, ne sviđa mu se u kojem se smjeru razvilo hrvatsko obrazovanje.
– Nije važno da mi stvaramo umjetnike, nego da stvaramo slobodno misleće
ljude koji razmišljaju kreativno. Jedna Nokia nije slučajno nastala u
Finskoj. Mi nemamo šanse za tako nešto. Mi damo djeci tablete i onda
kažemo, ovo je naša suvremena škola. Potpuno suprotno, naša škola je
užasno staromodna i ne vrijedi ništa, kritizirao je Prtenjača pomodnost
naših ministara, kojima vjerojatno upravo zbog obrazovanja fali
kreativnosti i ideje kako nešto promijeniti i poboljšati.
