Nećete vjerovati, ali u priči o Ivici i Marici ima istine: Da, ima veze s pečenjem djece u stvarnosti
Sigurno znate priču o Ivici i Marici i kako Ivicu starica skoro ispeče. Vjerovali ili ne, djecu su na ovim prostorima nekada zaista – pekli. Dobro, ne doslovno, ali provodili su ritual u kojem su se djeca omotavala u tijesto i stavljala peći. Saznali smo nešto više o toj čudnoj pojavi.
Foto: Pixabay
Znate ono kad krene pauza na poslu pa počnete skrolati po Instagramu? E, tako smo i mi pa naletjeli na nevjerojatnu priču.
Stavljali ih u tijesto pa u peć
Na profilu ethnoslavic, kojeg vodi stanoviti Aleksandar, dijelila se priča iz stvarne povijesti koja, odmah smo pomislili, podastire temelje za bajku o Ivici i Marici. Stvarna priča je, naime, nastala iz staroslavenskog rituala koji u slobodnom prijevodu možemo nazvati ‘dokuhavanje djece’. Rusi, Ukrajinci i Poljaci, ali i neki drugi narodi poput Rumunja i Mađara, kroz davnu su prošlost na jedan poseban način doista ‘pekli’ ili, kako smo mi to nazvali, ‘dokuhavali’ novorođenu djecu.
Novorođenu bi djecu žene iz obitelj umotali u raženo tijesto, napravili otvore za usta i nos, a potom sve zajedno stavili u peć nalik krušnoj. Ta je peć trebala biti topla, ali ne i vruća kako se dijete ne bi ozlijedilo. Možda se upravo pitate – zašto bi netko pobogu to radio? E, pa postoji razlog i to dosta dobar koji objašnjava cijelu logiku postupanja naših davnih predaka.
Nitko nije ozlijeđen, baš naprotiv…
Detalji ovog rituala razlikuju se od regije od regije; Mađari su ga, pretpostavka je, provodili drugačije od Rusa, no neka zajednička priča kaže da se ‘dokuhavanje’ djece provodilo u slučaju kada bi beba bila prerano rođena ili bi se razboljela po rođenju. Tada bi majke i žene iz obitelji umijesile raženo tijesto i djecu stavljale u peć kako bi im spasile život.
Na to možemo gledati kao na neku drevnu inačicu inkubatora. Danas, kada se dijete rodi prerano, upravo je inkubator taj koji mu daje potrebnu toplinu i zaštitu potrebnu za preživljavanje i normalan razvoj. Tipično, ovaj bi ritual provodile babe travarke ili vračare. One bi provodeći ovaj ritual ponavljale tradicionalne mantre koje su se nazivale ‘zagovorima’ nad djecom koju bi stavila u pećnice.
Slavenski folklor prati već 12 godina
Aleksandar, dečko iza profila ethnoslavic , kaže nam kako priča o Ivici i Marici, u originalu Hansel i Gretel Braće Grimm nije nužno nastala iz ovog rituala. Ovaj ritual je, što zasigurno može reći, poslužio kao temelj jako slične ruske O dječaku i vještici. U toj se verziji mali dječak nađe u kući Babe Yage koja naredi svojoj kćeri da ispeče dječaka.
– Za ritual kako takav sam prvi puta čuo od ljudi čije su ga bake/prabake doživjele. Jer sam istraživao. Prvo sam za njega čuo u Slovačkoj, onda se to dalje samo nizalo da bi došao do Rusije. Inače, ritual je bio prisutan i kod južnoslavenskih zemalja, ali u manjoj mjeri, u Srbiji i Hrvatskoj. To je ritual koji je bio dostupan u ruralnim sredinama sve do polovice 20-og stoljeća, kasnije se gubi. Mada u Rusiji ga još uvijek ima u određenim sibirskim mjestima. Zanimljivo je i to da je npr. Eva Ras, poznata srpska glumica, isto kao beba bila ‘pečena’. Ona je dakle rođena negdje otprilike polovicom 20-og st. Njena generacija je možda i jedina koja je to držala, ispričao nam je Aleksandar.
Slavenski folklor i mitologiju istražuje već 12 godina, a kako nam kaže, a fascinacija je zapravo krenula od njegove bake koja je šamanka i radi po staroslavenskom kodeksu.
– Narodnih predaja, priča iz folkloristike slavenskih naroda ima dosta. Sve zavisi od regije do regije i koliko ljudi žele istraživati i prihvatiti nešto. Ljudi traže porijekla tradicija koje se odvijaju u njihovim obiteljima još i dan danas. Uvijek mi je drago ako im nekako mogu pomoći, zaključio je Aleksandar.
