Nek jednom i mi šefujemo Švabama: Hrvatsko-njemački tim predvođen Ivom Tolić za svoj rad zavrijedio naslovnicu istaknutog znanstvenog časopisa
Hrvatski i njemački znanstvenici pod vodstvom naše istaknute znanstvenice Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković te Nenada Pavina s Fizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, objasnili su oscilatorno kretanje kromosoma tijekom stanične diobe, za što su zavrijedili naslovnicu uglednog znanstvenog časopisa ‘Molecular Biology of the Cell’.
![](http://www.srednja.hr/app/uploads/2018/08/molecular_biology_of_the_cell.jpg)
Sama naslovnica predstavlja kolaž mikroskopskih slika kretanja kromosoma po diobenom vretenu tijekom stanične diobe koje su napravljene u sklopu eksperimentalnog dijela istraživanja/ foto i objašnjenje IRB
Taj časopis izdaje Američko društvo za staničnu biologiju, odnosno najveće udruženje u tom znanstvenom području na svijetu.
Glavninu istraživanja, u kojem su objašnjeni uzroci i mehanizmi oscilatornog kretanja kromosoma oko ekvatorijalne ravnine diobenog vretena tijekom stanične diobe, provele su poslijedoktorandica Anna H. Klemm i doktorandica Agneza Bosilj, pod voditeljstvom navedenog hrvatskog dvojca.
U radu je pokazano da motorni proteini imaju ulogu u poravnavanju kromosoma u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena time što reguliraju polimerizaciju mikrotubula, proteinskih vlakana na koje su vezani kromosomi. Postizanje ovih rezultata omogućila je sinergija najmodernijih metoda stanične biologije uključujući mikroskopiju živih stanica i laserske škare s razvijanjem fizikalnih modela.
Oscilatorno kretanje kromosoma do sada je predstavljalo nepoznanicu znanstvenicima, a s obzirom da je kretanje kromosoma iznimno važno i za njihovu pravilnu diobu tijekom diobe stanice, novim se spoznajama doprinosi i dodatnom povećanju temeljnog znanja o staničnoj diobi na molekularnoj razini te razumijevanju osnovnih mehanizama diobe stanice što ostavlja prostor za njihovu regulaciju i manipulaciju u procesima nastanka i liječenja raznih bolesti vezanih za staničnu diobu.
– Samo oscilatorno kretanje kromosoma uistinu je fascinantno i do sada je znanstvenicima predstavljalo veliku zagonetku jer nam nisu bili poznati uzroci i mehanizmi takvog gibanja. Čak trećinu vremena ukupnog trajanja stanične diobe kromosomi se na taj način gibaju oko ekvatora diobenog vretena, a njihovo gibanje značajno je i za njihovu pravilnu diobu, stoga mi je posebno drago da je naš tim cijeli taj proces uspio i znanstveno objasniti. Istaknula bih da su na ovom istraživanju većinu posla odradili mladi znanstvenici čime je ovaj uspjeh još i veći , izjavila je voditeljica eksperimentalnog dijela istraživanja Iva Tolić, za website svog Instituta Ruđer Bošković.