Logičke pogreške i pristranosti u zaključivanju bit će glavna tema nove rubrike portala Srednja.hr

Na portalu Srednja.hr od sutra pokrećemo novu rubriku Nelogično koja će se baviti načinima ispravnog zaključivanja. Učinili smo to nakon što smo primijetili visoku zastupljenost logički neispravnih argumenata u javnome prostoru, a usprkos tome relativno rijetke analize takvih sadržaja u medijima. Nekoliko smo puta objavili tekstove u kojima problematiziramo logičke pogreške i pristranosti u zaključivanju te shvatili da naše čitatelje to zanima, i tako donijeli odluku da ćemo tome posvetiti rubriku. Osim toga, pokrenuli smo i službenu Facebook stranicu na kojoj ćete moći pronaći najaktualnije, ujedno i logički manjkave, izjave iz javnog i političkog prostora.

Nelogično | Foto: Duje Skender

Nelogično je nova rubrika portala Srednja.hr i obrazovna Facebook stranica u kojoj donosimo pregled logički (ne)ispravnih argumenata. Analizirat ćemo politički, javni i akademski diskurs, polazeći od medija preko društvenih mreža do svakodnevnih situacija. Posebno ćemo se usredotočiti na logičke pogreške i pogreške u zaključivanju.

Ovakvog formata u našim medijima još nema

Primijetili smo doista visoku razinu zastupljenosti logički neispravnih argumenata u javnosti, bilo da polaze od političara ili običnih građana. Unatoč tome, u medijima se vrlo rijetko takav sadržaj analizira, osim u slučaju izrazito neuobičajene, nepromišljene izjave nekog državnika.

U našem medijskom prostoru veliko osvježenje bio je Faktograf koji se usredotočio na ocjenu činjenica ili fakta u određenim situacijama. Međutim, osim činjenične točnosti, izrazito su važni načini kojima dolazimo do određenih zaključaka. Format rubrike Nelogično pruža baš to – dekonstrukciju neispravnih argumenata i analizu pogrešaka u procesu zaključivanja, a ujedno predstavlja i obrazovni novitet u medijskome prostore koji naše čitatelje, po dosadašnjim saznanjima, veoma zanima.

Koristimo ih svakodnevno, a nismo ni svjesni

Da bismo vam jednostavno dočarali učestalost korištenja logičkih pogrešaka u svakodnevnim situacijama, ilustrirat ćemo razgovor između studenta Marka i njegove mlađe sestre Maje koja još ide u srednju školu. Maju je nastavnica uhvatila kako prepisuje na ispitu i dala joj je jedinicu, na što se ona požalila Marku. Marko joj, međutim, objašnjava kako prepisivanje nije u redu jer je to varanje i lažno prikazivanje znanja. Na to mu Maja uzvraća rekavši da on nije u poziciji pričati o tome, kada pouzdano zna da je prepisao gotovo svaki ispit iz matematike dok je bio maturant. I Marko uistinu jest prepisivao, no Maja nije pobila njegovu tvrdnju.

Iako Markovo ponašanje (prepisivanje) nije dosljedno onomu što tvrdi (da prepisivanje nije u redu), to samu tvrdnju ne čini neistinitom ili pogrešnom. Dapače, o njoj ništa i ne govori već se referira na karakterne crte osobe koja tu tvrdnju zastupa. Ovakvim se ‘argumentom’ često svi poslužimo jer smatramo da nam ne može netko držati prodike o nečemu čega se sam ne drži, iako je (ne)ispravnost nekog čina neovisna o tome prakticira li ga zagovornik ili ne. Ovo se naziva pogreškom pozivanja na licemjerje ili ‘ti također’, a predstavlja jednu od najčešće korištenih pogrešaka.

Sadržaj ćemo objavljivati na portalu i Facebook stranici

Sadržaje na portalu ćemo objavljivati na tjednoj bazi ili češće, a na Facebook stranici naći će se najaktualnije izjave koje ćemo prokomentirati u kontekstu upakiranih logičkih pogrešaka.

https://www.facebook.com/nelogicno/posts/1945521975702353

Osim aktualnih gafova ili ponekih iznimnih primjera argumenata u javnosti, ponudit ćemo raznolik sadržaj i zanimljivosti iz područja neformalne logike. Tako će ovu rubriku često ispunjavati tipični argumenti i pogreške vezane za općenite rasprave o moralnim, političkim i drugim pitanjima.

Zašto su ovakvi sadržaji bitni?

Kritičko mišljenje, izraz koji se učestalo koristi u javnome prostoru, usko je vezan s ispravnim zaključivanjem. Kritički misliti znači evaluirati određenu tvrdnju uzimajući u obzir relevantne razloge, a odbacujući pristranosti, s ciljem rješavanja problema ili donošenja stava. Upravo se većina logičkih pogrešaka tiče relevantnosti između neke tvrdnje u koju smo uvjereni i razloga koji ju trebaju poduprijeti. U povezivanju razloga i krajnje teze najčešće nas ometu razne pristranosti pa teza koju zagovaramo ne slijedi iz razloga koje navodimo.

Shodno tome, učenje o formalnim i neformalnim pogreškama u zaključivanju dovodi nas korak bliže do razvijanja kritičke misli, a ujedno i boljeg razumijevanja svijeta oko sebe i sposobnosti odupiranja raznim manipulacijama.