Nova sezona fizike: Najveći akcelerator čestica na svijetu uskoro obara svjetski energetski rekord
Najveći i najsnažniji akcelerator čestica na svijetu, veliki hadronski sudarivač (LHC), oborit će novi svjetski energetski rekord 5. srpnja te će tako označiti početak prikupljanja podataka za novu sezonu fizike, nazvanu Run 3. Cijeli će se događaj moći pratiti uživo na CERN-ovim društvenim mrežama u 16 sati, na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom i španjolskom jeziku.
Foto: CERN
LHC, inače najveći i najsnažniji akcelerator čestica na svijetu Europskog vijeća za nuklearna istraživanja (CERN), oborit će novi svjetski energetski rekord od 13,6 bilijuna elektron volti u svojim prvim sudarima stabilnih zraka. Simbolično, to će se dogoditi samo dan nakon 10. godišnjice dokazivanja postojanja Higgsovog bozona, odnosno kako ga neki nazivaju – Božje čestice.
Potraga za fizikom izvan Standarnog modela
Ti će sudari, naime, označiti početak prikupljanja podataka za Run 3 ili kako znanstvenici vole reći, novu sezonu fiziku. Cijeli će se događaj moći pratiti uživo na CERN-ovim društvenim mrežama u 16 sati, na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom i španjolskom jeziku.
Zbog bolje opremljenosti, LHC će omogućiti fizičarima da prikupe više podataka tijekom Runa 3, nego što su to učinili u prethodna dva. Na CERN-ovim se stranicama navodi kako će nadolazeća sezona fizike biti usmjerena na proučavanje Higgsovih svojstava i potragu za fizikom izvan Standardnog modela elementarnih čestica.
Inače, za oni koji ne znaju, LHC se sastoji od prstena opsega 27 kilometara, smještenog u tunelu na dubini od oko 100 metara ispod švicarsko-francuske granice. Uz to, tu su i akceleratorske strukture koje ubrzavaju čestice u dvjema vakuumiziranim cijevima, u suprotnim smjerovima, gotovo do brzine svjetlosti.
Sve informacije prikupljaju specijalni detektori
Snopovi, dakle, mogu kružiti skoro brzinom svjetlosti desetak sati, pri čemu pređu put od 10-ak milijardi kilometara. Na mjestima gdje se čestice sudaraju, nalaze se ATLAS, CMC, ALICE i LHCb detektori, koji prikupljaju sve potrebne informacije, uključujući njihov položaj u prostoru, brzinu, masu, energiju i električni naboj.
Najvažnije otkriće LHC-a, svakako je dokazivanje postojanja Higgsovog bozona. To je, podsjećamo, temeljna čestica povezana s Higgsovim poljem, koje daje masu drugim elementarnim česticama kao što su, primjerice, elektroni i kvarkovi.
Masa čestice upravo određuje koliko se ona opire promjeni svoje brzine ili položaja kada naiđe na neku silu. No, kako prenosi SciTechDaily, nemaju sve osnovne čestice masu. Foton, koji je ičestica svjetlosti i nosi elektromagnetsku silu, uopće nema masu.
