Novi hit na Netflixu: Serija ‘Kaos’ posebno bi se mogla svidjeti učenicima klasičnih gimnazija
‘Kaos’, novi hit na Netflixu, počeo se emitirati krajem kolovoza. Ova crnohumorna serija prati grčke bogove u suvremenom svijetu. Duhoviti momenti i glavni protagonisti mogli bi zaintrigirati učenike klasičnih gimnazija koji uče grčki i latinski jezik te se kroz školstvo podrobnije upoznaju i s grčkom mitologijom. Serija dosta vjerno hvata osobnosti grčkih bogova, iako naravno, ne toliko faktički da biste iz nje mogli naučiti školsko gradivo. ‘Kaos’ ma potencijal i za popularizaciju antičkih grčkih legendi među širom javnosti. Te su priče značajne zbog bezvremenskih lekcija o dobrim i lošim stranama ljudske prirode te odnosa moćnih prema slabijima.
Serija Kaos | Screenshot: YouTube
Školska godina počinje ovog ponedjeljka, 9. rujna, što znači da se učenici diljem Hrvatske do iduće godine mogu pozdraviti s bezbrižnošću ljeta. Uz kupanje u moru i sunčanje na plaži, brojni će biti tužni jer školske obaveze smanjuju vrijeme i za druge oblike zabave, poput igranja videoigrica ili gledanja serija i filmova.
‘Kaos’: Grčki bogovi u modernom svijetu
Međutim, ako ste učenik neke od domaćih klasičnih gimnazija, koje uče grčki i latinski jezik, imate sreće. Možda niste čuli, ali na Netflixu se krajem kolovoza pojavila serija zanimljiva serija ‘Kaos’ koja bogove grčke mitologije smješta u naše suvremeno doba. Budući da se učenici klasičnih gimnazija podrobno upoznavaju s grčkim jezikom pa tako i mitologijom i vjerovanjima antičke grčke, eto sjajne prilike da uživate u seriji i pritom se opravdavate da je gledate za potrebe svog školovanja.
Sam ‘Kaos’ je crnohumorna serija iz čiji scenarij potpisuje Charlie Covell, a u glumačkoj postavi se ističe poznati glumac Jeff Goldblum (‘Jurski park’, ‘Dan nezavisnosti’) u ulozi vrhovnog boga Zeusa. Koncept grčkih bogova u stvarnom modernom svijetu, neodoljivo podsjeća i na raniju hit seriju ‘Lucifer’, koja se, također u suvremenom svijetu, iako na malo drugačiji način, poigrava s likovima iz kršćanske vjere.
Premisa ‘Kaosa’ je da se Zeus počeo bojati skorašnjeg kraja svijeta jer je na svom licu primijetio boru. Pritom su svi grčki bogovi zajedno jedna disfunkcionalna obitelj. Zeus, bog munje i vrhovni bog grčke mitologije zbog bore se počeo brinuti oko proročanstva koje glasi a ovaj vrhovni bog, inače bog munje, pokušava spriječiti ostvarenje proročanstva koje u slobodnom prijevodu glasi: ‘pojavi se crta, iščezne red, obitelj padne i Kaos vlada’.
Stare legende i suvremene dileme
Uz moderni, suvremeni svijet, radnja se događa i ‘u podzemlju’, odnosno u Hadu koji je u grčkoj mitologiji svijet mrtvih. S tehničkog aspekta, intrigantno je što su scene u svijetu mrtvih snimane u crno-bijelom kadru, time vizualno dočaravajući tugu i depresiju mrtvila, od bogatih boja u scenama radnje u svijetu živih.
Priča prati i grupu smrtnika koji su uključeni u cijelu dramu s bogovima, potpuno nesvjesni da su ključni faktori drevnog proročanstva. Kroz trenutnih osam epizoda, serija ima solidne duhovite momente koji će se svidjeti ljubiteljima crnog humora. Osim modernog preokreta na grčku mitologiju, brojni kritičari hvale seriju i zbog otvorenog prikazivanja i one strane grčke mitologije koja se često baš ne spominje u školskom kurikulumu. Ona o bogovima koji nisu hedonisti koji uživaju samo u hrani i piću, već i u, što bi se pristojno reklo ‘tjelesnim užicima’ s više tijela istodobno, različitih spolova. Uz isticanje i te crte grčke mitologije, serija se suočava i sa suvremenim dilemama i raspravama o rodnoj jednakosti, ženskih prava te odnosa moćnika prema slabijima.
Sve u svemu, ova serija ima potencijala populariziranja grčke mitologije među onima koji s njom nisu previše upoznati, ali vole grublji humor i društvenu kritiku. No, upitno je koliko će se serija svidjeti zagriženim ljubiteljima grčke mitologije, starih, epova, tragedija i priča. mnoge bi mogla naživcirati potreba da se likovi iz antike guraju u suvremeni svijet, umjesto da se napravi kakav humoristični zaokret na stare priče u njihovom vlastitom vremenu.
Zanimljiva radnja, ali nemojte baš po njoj učiti za test
Treba i naglasiti da je priča zanimljiva u prikazu odnosa grčkih bogova prema jednim drugima i prema ljudima i svijetu općenito koji je dosta vjeran grčkoj opisima bogova u grčkoj mitologiji. Primjerice, Zeus, radi očuvanja vlastite pozicije na kreativne načine tamani ljude i ne smatra njihove živote važnima ili značajnima. S druge strane, njegov sin Dionis, bog vina i užitka, voli ljude, s njima tulumari i čak pokušava uvjeriti svojeg oca da ima jako dobrih osoba među ljudskom rasom.
Ipak u momentima kao što je objašnjenje kako je Zeus postao bog, vidimo nepravilnosti zbog kojih je ova serija odlična za zainteresirati se za grčku mitologiju, ali ne i za očekivati da ćete znati riješiti ispite iz Hrvatskog na tu temu. Ali, ako ste učenik klasične gimnazije ili student književnosti, moglo bi vam biti zanimljivo uočavati nepravilnosti između mitova i serije koje većina ljudi ne zna.
Važnost grčke mitologije: Iskreni prikaz ljudskih slabosti i odnosa moćnih prema nemoćnima
Sve u svemu, upoznavanje s grčkom mitologijom, kao i mitskim i vjerskim pričama općenito, može biti vrlo korisno u životu. Priče su to koje su uz nas i našu civilizaciju od njenih samih osnutaka. Bilo da vjerujete ili ne vjerujete u božanstva, dobro ih je poznavati jer ove priče u sebi uvijek kriju neku pouku kroz opis nadnaravnih bića. Grčka mitologija je na tom tragu nudi neke od najrealnijih lekcijama o međuljudskim odnosima i odnosima između slabih i moćnih.
Grčki bogovi su raznoliki, prevrtljivi, moćni i besmrtni te gledaju svoje interese. Neki su empatičniji neki suroviji prema slabijima odnosno ljudima. Sami ljudi biraju svoju vjernost i zazivaju pomoć pojedinih bogova i muza, želeći uspjeti, kao što se i ljudi općenito uzdaju u one koji su društveno moćniji od njih. Bilo da su posrijedi političari, javni intelektualci ili poslovni ljudi, koji se alegorijski mogu pronaći u likovima bogova.
Katkada su ovi bogovi empatični, željni mira i suradnje, a katkad svadljivi i inatljivi prema svima. U pričama o grčkim bogovima, vidimo nevjerojatno iskren opis ljudske prirode i posljedice, dobre i loše, koje iz toga proizlaze. Kako u društvu i politici, tako i u svakodnevnim, malim, međuljudskim odnosima. Lekcije koje se u svakom dobu i vremenu pokazuju točnima, svidjelo nam se to ili ne.
*Osvrt je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije portala srednja.hr
