Nutricionistkinja otkrila što biste trebali jesti za brže učenje i super rezultate na ispitima
Sigurno ste od svojih roditelja i drugih starijih osoba čuli onu izjavu da, dok učite, morate jesti puno više. No, je li vam itko ikada rekao što da jedete? Pretpostavljamo da i sami niste možda previše o tome razmišljali već ste dohvatili prvo što vam je palo pod ruku i uhvatili se knjige, a to što vam je prvo palo pod ruku, najvjerojatnije su grickalice, čokolada, bomboni, te možda i pokoje energetsko piće ili kava. Već i ptice na grani znaju da to nije baš najzdraviji izbor hrane, osobito u razdoblju učenja pa smo, o najboljem izboru hrane za učenje, porazgovarali s nutricionisticom Karmen Matković Melki.
Hrana za učenje | foto: Canva
Sezona učenja i priprema za brojne ispite već je u punom jeku, a kako biste na tim ispitima postigli što bolje rezultate, vrlo je važan i odabir namirnica koje ćete jesti za vrijeme učenja. Kako bismo vam pomogli da se što bolje i zdravije hranite za vrijeme ovog zahtjevnog perioda, ali i općenito, porazgovarali smo s nutricionistkinjom Karmen Matković Melki.
– Općenito je utjecaj prehrane dokazan na kognitivno zdravlje i to je nešto što nam je bitno za svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života. Prema tome, za ciljane skupine, poput učenika i studenata koje su u izraženoj potrošnji određenih nutrijenata za vrijeme učenja kada su kognitivne aktivnosti pojačane, važno je znati kakvu je prehranu potrebno prakticirati, govori nam nutricionistkinja.
Mladi baš i ne razmišljaju o utjecaju prehrane na njih
Dodala je i da su neki od razloga zašto mlade osobe baš i ne prakticiraju raznovrsnu i cjelovitu prehranu to što im je možda dosadna, slabije dostupna, jer ju ne konzumiraju niti njihovi prijatelji i slično. Također, govori i da puno mladih niti ne razmišlja o tome kakav utjecaj hrana ima na njih niti da postoji hrana koja im može pomoći da se osjećaju bolje i na najbolji način izvršavaju svoje obaveze.
– Na svjetskoj razini postoje prehrane koje se preporučaju za razvoj kognitivnih sposobnosti i pomoć pri učenju. Jedna od vrsta prehrane koja se preporuča je mediteranski tip prehrane, dakle prehrana bogata antioksidansima i omega3 masnim kiselinama za koje se zna da su gradivni element našeg mozga i živčanog sustava. Prema tome, ako prekinemo opskrbu sastavnih dijelova koji su nam potrebni za učenje, onda nemamo niti o čemu razgovarati, govori nam nutricionistkinja.
Obratite pažnju na sezonsko povrće
Rekla je da su namirnice koje bi trebalo više konzumirati, odnosno konzumirati skoro svaki dan – zeleno povrće kao što su kelj, špinat, mahunarke. Zatim, svo drugo šareno povrće poput mrkve, batata, cikle, rajčice, paprike, te osobito sezonsko povrće. Na primjer, sada su aktualne bundeve koje su iznimno zdrave. Naglašava i da ovdje ne misli na krumpir i drugo povrće koje sadrži puno škroba.
– Tu nam je i bobičasto voće. Recimo, borovnice su iznimno popularne i odlične su za koncentraciju. Ali, važno je naglasiti da nijedna namirnica nije čudotvorna. Nećete sada isključivo jedenjem borovnica odmah bolje učiti. Bitno je kakav je ostatak prehrane. Ali, svakako je bolje da grickate borovnice ili neko drugo šumsko voće nego recimo čips ili pušite cigarete dok učite, objašnjava.
S povrćem zaista možete eksperimentirati
Uz šumsko voće i šareno povrće, iznimno dobri za mozak su i orašasti plodovi.
– Samo obratite pažnju na orah koji već samim svojim izgledom aludira na to da je dobar za mozak, govori nutricionistkinja.
Ovdje spominje i mahunarke koje, mnogim učenicima nisu baš omiljene, ali napominje da mahunarke nisu samo grah već i, recimo, slanutak koji se može ispeći u pećnici ili od njega napraviti humus. Od drugih mahunarki se mogu napraviti razne salate, juhe…
– Povrće ne mora biti u nekom dosadnom obliku koje je možda odbojno jesti u toj dobi. Ovdje zaista ima prostora za eksperimentiranje, govori nutricionistica.
Osim ribe, jako je kvalitetna i perad
Tu su, također, cjelovite žitarice, ali ne one bijele te riba koja se slabo jede i u odrasloj populaciji, a zapravo je jako važna zbog omega3 masnih kiselina koje su gradivni element mozga. Osim ribe, jako je kvalitetna i perad, ali tu se ne misli na pohano meso nego na pečena pileća prsa, batak, zabatak, pileće juhe, variva i slično.
Matković Melki osvrnula se na popularnost raznih energetskih pića za kojima brojni mladi posežu u nadi da će ih to razbuditi i da će dobiti hrpu energije. No, rijetki razmišljaju o posljedicama toga kao što je nervoza, razdražljivost, lupanje srca, nesanica te nagli pad energije zbog kojih ponovno posežu za takvim napitcima pa ulaze u začarani krug.
– Naravno, razumijem da svi vole pojesti slatkiše i grickalice i to je u redu, ali se to, itekako može u prehranu ukomponirati na neki pametan način. Recimo, ako netko voli tortilja čips, uz njega neka si napravi umak od jogurta, češnjaka i svježeg sira pa to onda može biti i cjeloviti obrok, pojašnjava.
Nutricionistkinja je rekla da se isto može napraviti i sa slatkišima. Najjednostavniji primjer su zobeni keksi koji se lako naprave tako što zobene pahuljice pomiješate s tamnom čokoladom, ubacite malo badema ili drugih orašastih plodova.
– Tako imate ukusan, slatki desert koji će zaista smiriti nervozu, a puno je bolji nego nešto kupovno što će vas dodatno iscrpiti jer vam ne daje nikakve hranjive tvari, govori nam.
Ne zaboravite na tekućinu
Još jedna važna stvar u ovoj temi zdrave i cjelovite prehrane je tekućina. Ne samo kava jer kava dehidrira i ometa normalno funkcioniranje mozga, a samim time i cijelog tijela. Umjesto kave, Matković Melki preporuča običnu vodu, mineralnu vodu, nezaslađene čajeve, recimo od kamilice, mente, đumbira i slično.
– Kada bi barem neke od ovih namirnica, osobito u kombinaciji, jeli svaki dan ili barem svaki drugi, onda bi to zaista nešto značilo. No, ako je to povremeno, a u vašoj prehrani dominiraju pekarski proizvodi, bijelo brašno, grickalice, kave i drugi kofeinski napitci, dugoročno baš i niste puno toga postigli, zaključuje Matković Melki.
