Ortoreksija kao novi problem: Jeste li upoznati s ovim kompulzivnim ponašanjem?
Poremećaji u prehrani su nažalost jedna od čestih pojava u modernom društvu, no i dalje se ne govori dovoljno o njima. Radi se o teškoj temi, no to ne znači da ih treba ignorirati, ili negirati. Stoga, u ovom tekstu ćemo se posvetiti ortoreksiji.
Foto: Annie Spratt, Unsplash
Kako stoji na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, ortoreksija je patološka orijentacija na zdravu prehranu. To je vrsta kompulzivnog ponašanja utemeljena na iracionalnim strahovima koji počivaju na potpunoj opsesiji vlastitim prehrambenim planom.
Za razliku od bulimije i anoreksije, koje su poremećaji u prehrani, ortoreksija još uvijek nije dobila taj status, zato što se jednostavno ne zna dovoljno kako bi se to utvrdilo, no postoje podaci koji ukazuju na to da ona vodi k jednom od dva već navedena poremećaja.
Posljednjih godina se sve više govori o kombinaciji prehrane i tjelovježbe koje vode k dobrom fizičkom zdravlju. Nažalost, često je naglasak na dobrom izgledu kao na glavnoj motivaciji za vođenje zdravog života. Opsesija izgledom, koja je pogotovo česta kod tinejdžera, je tako poprimila novu dimenziju.
Ono što je nekad bilo izgladnjivanje bez ikakvog filtera i biranja, je danas postalo izgladnjivanje u svrhu zdravlja. Realno gledajući, ne postoje zdrave i nezdrave namirnice, već zdrava i nezdrava prehrana. Jesti samo čokoladu jest jednako loše koliko i jesti samo voće, ili bilo koji drugi ekstrem. Zdrava prehrana je uravnotežena, što znači da sadrži sve u normalnim količinama.
Danas se pak vrlo često govori o zdravim namirnicama i zdravim dijetama, sa skoro uvijek krajnjim ciljem mršavljenja. Upravo to uzrokuje ortoreksiju, koja je sama po sebi opasna, a može odvesti i u još gora stanja.
Izbacivanje grupa namirnica
Ono zbog čega je ortoreksija opasna jest to što iako se možda ne radi o općenitom uskraćivanju hrane, već samo o izbacivanju pojedinih namirnica, ili češće, cijelih grupa namirnica, dolazi do velikog poremećaja u ravnoteži organizma. Postoje situacije kada ljudi trebaju izbjegavati određene namirnice zbog zdravlja, no to su situacije kada vam to liječnik kaže, ne ‘na vašu ruku’.
Ljudskom tijelu su potrebni i ugljikohidrati, i masti i bjelančevine, kako bi ono moglo normalno funkcionirati. Danas postoji mali milijun dijeta koja predlažu smanjenje unosa ugljikohidrata i masti, s ciljem mršavljenja, no pod izliku ‘zdravog života’. Naravno, ne radi se o zdravom životu, dapače.
Puno ljudi ima kompliciran odnos s hranom, pa se tako ljudi upuštaju u emocionalno prejedanje, binge eating ili nepotrebno življenje na dijetama. Svaki od tih problema ima potencijala da preraste u neki od poremećaja u prehrani, bez obzira na to koja motivacija bila, pa čak i ‘zdrava’, koja se krije iza ortoreksije.
Je li to zaista ‘zdrav’ život?
Iako su poremećaji u prehrani sami po sebi dovoljno problematični, vrlo često ih prati i opsesivno vježbanje. Redovita fizička aktivnost koja vam pomaže da se osjećate dobro je uvijek poželjna, no kada je riječ o fizičkom iscrpljivanju, pogotovo osoba koje same po sebi ne unose dovoljan broj kalorija, onda se ne radi o nečemu što je poželjno.
Danas, vježbanje je također jedan od znakova ‘zdravog života’, pa tako vrlo često uz ruku s ortoreksijom, a kasnije i s poremećajima u prehrani do kojih je vrlo lako moguće doći. Upravo zbog toga, treba raditi na mijenjanju ideje ‘zdravog života’.
Zdrav život je uravnotežen i ispunjen lijepim stvarima, život u kojem si ništa ne uskraćujete, ali u kojem opet pazite na svoje tijelo i brinete da dobije sve u pravim količinama. Zdrav život je onaj u kojem slušate svoje tijelo i pratite njegove znakove te mu pružate ono što mu je potrebno. Ukratko, zdrav život je sretan život. Ljudi s poremećajima u prehrani nisu sretni.
