Ove godine ste učili o žarnjacima i koraljima? Na ovom otoku možete doživjeti gradivo na način koji ćete pamtiti
Otok Zlarin sjajno je mjesto za kupanje i uživanje tijekom ljetnih praznika. No, učenicima koji su učili o žarnjacima i koraljima, ovo mjesto može biti posebno zanimljivo. Ovaj otok je čuven po svojoj tradiciji lova na koralje. Posebice Crvenog koralja koji je danas zaštićena vrsta. Uz muzejsku postavu Centra za koralje i brojne manifestacije posvećene ovoj tradiciji i životinji, Zlarin je super mjesto za učenike koji, osim kupanja u moru, žele malo produbiti znanje o žarnjacima prije ili nakon što će o njima učiti u školi.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
U školskim klupama brojni su učenici na satovima biologije ove godine učili o žarnjacima. Samo ime im sve govori, riječ je o skupini živih bića u koju spadaju meduze, odnosno životinje koje, ako naletite pri plivanju, nipošto ne biste trebali dirati. Posebno obilježje svih žarnjaka, ističe Hrvatska enciklopedija, su njihovi organi žarnice. Žarnice izgledaju kao mjehurić te su ispunjene otrovnom tekućinom. Taknete li ih ili one taknu vas, opeći ćete se.
Ljetovanje na ‘otoku koralja’ (i bez plastike)
Meduze su možda mnogima prva asocijacija na žarnjake, ali u ovu vrstu životinja spadaju i sjedilačka bića, koralji. Dok meduze imaju svoje lovke sa žarnim stanicama kojima se kreću u moru, Hrvatska enciklopedija ističe da koralji svoje lovke imaju u samo jednom tjelesnom otvoru, koji nije prirastao uz podlogu. Meduze možda baš ne biste htjeli susreti pri kupanju u moru, ali gledanje koralja je prava ronilačka atrakcija. No, ako vas je strah ronjenja ili si niste u prilici to priuštiti, koralje možete vidjeti u Zlarinu.
– Ovaj zeleni otok ukupne dužine 8,19 kvadratnih kilometara očarat će Vas već samim ulaskom u luku koja je prirodno zaštićena od južnih i sjeveroistočnih vjetrova zbog čega privlači i veliki broj nautičara. Blagodati mora i vegetacije se osjećaju na svakom koraku, a tišinu koja se proteže otokom će omesti samo krik galeba, lepet fazana, kuckanje djetlića ili huk sove. Važno je istaknuti i da ovdje godišnje bude oko 2.700 sunčanih sati po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu, ističu iz Turističke zajednice Zlarin.
Uz to, Zlarin, prekrasan dalmatinski gradić na istoimenom otoku preko puta Šibenika već je godinama poznat javnosti i kao otok bez plastike. No, ovaj otok također nosi i naziv ‘otok koralja’. Stoga, uz kupanje na prekrasnim plažama, ljetovanje na ovoj lokaciji je odlična prilika za učenje o koraljima. Pogotovo o Crvenom koralju kojeg od ljudi ne štiti samo to što se može skrivati i na dubinama od 200 metara ispod mora, već i time što je ova vrsta pod zakonskom zaštitom.
Čuveni lovci od 15. stoljeća s brojnim tradicijima: Uriniranje po konopu od lađe za sreću?
Na Zlarinu, nakiti od koralja dio su narodne baštine i ukrasi narodnih nošnji i crkve. Stari Zlarinjani su vjerovali da je crveni koralj zaštita protiv zla koji štiti od raznih bolesti te zaštita za ‘trudnice i nerođenu djecu’. Simbol ljubavi, odanosti, vjernosti i pokornosti. Sami Zlarinjani su poznati kao lovci na koralje još od 15. stoljeća. Znanje o lovu koralja nije bilo javno znano te se prenosilo s oca na sina. Stoga o samom lovu, navodi Turistička zajednica Zlarin, nije puno toga poznato.
– Znamo da im je najvažniji alat bio ‘inženj’, odnosno ‘križ sv. Andrije’, kojeg čine dva debla spojena u križ s teškim kamenom u sredini koji ih vuče na dno. Na četiri vrha bile su privezane mreže u koje bi se koralj vjerojatno zapleo te bi ga one dizanjem inženja na brod čupale. To je bio izuzetno težak posao jer sam križ je težak, a postupak bacanja i dizanja s velikih dubina ponavljao se puno puta, navode iz Turističke zajednice Zlarin na svojim stranicama.
Zbog svojeg znanja i umijeća, Zlarinjani su dobili i ekskluzivno pravo loviti po koralje diljem jadranske obale: Od Kvarnera do Boke kotorske. Sam odlazak u lov bio je veliki događaj za Zlarinjane. Narodne predaje govore kako je cijelo mjesto bilo ‘u svečanom raspoloženju’. Žene su muževe u lov isplaćivale zanimljivim, iako danas gledajući, malo bizarnim običajem.
– Ribari su se spremali za odlazak na nesiguran i opasan put. Tražeći zaštitu u Bogu, svi bi se redom na taj dan ispovjedili i pričestili. Nakon procesije, u kojoj bi lepršali barjaci i u kojoj bi sudjelovalo cijelo mjesto, župnik bi blagoslovio okupljene lađe u luci. U dubokoj bi šutnji ribari poredani u lađama, klečali gologlavi i skrušeno primili blagoslov. Poslije tog svečanog čina nitko više ne bi smio na obalu da kakvim nepromišljenim djelom ne okalja blagoslov i da sreća u lovu ne bi izostala. Žene bi ih darivale sirom, lukom i kvasinom, a oni bi im zauzvrat davali kolače (slatka peciva). Zatim bi se ribari pozdravili s prijateljima i znancima, izljubili s rođacima i djecom, a mnoštvo bi se razišlo. Žene ribara još bi ostale na lađama kod svojih muževa, da se počaste, ali već prije mraka lađe bi morale otići od obale i usidriti se u luci. Tom bi prigodom žena gospodara broda odriješila konop od lađe smočivši ga vlastitom mokraćom – kao dobar znak lova. Tek oko ponoći otišli bi iz luke u široko more, da ih ‘zle oči’ ne pogode, navode iz Turističke zajednice Zlarin.
Prošle godine otvorili i Centar za koralje: Imaju muzej i smještaj za učenike i profesore
No, dobar posao s koraljima ili Zlarinski, ‘kurejama’, počeo je propadati na Zlarinu kada su krajem 19. stoljeća pronađeni novi koraljni grebeni na Siciliji. To je dovelo do pada vrijednosti i potražnje, a s njime je izumrla i tradicija lova, kao i tradicija ovog dalmatinskog otoka. No, kroz 20. stoljeće bilo je više pokušaja obnavljanja tradicije, a danas je ona sačuvana zahvaljujući Kulturno umjetničkom društvu ‘Koralj’. Organizatori su brojnih događaja i kulturnih manifestacija, uključujući i ‘Ispraćaj koralja’ koji pokazuje kako su izgledale te velike svečanosti prije odlaska u lov.
Na Zlarinu djeluje i Hrvatski centar Koralja Zlarin. Otvoren je drugog lipnja prošle godine te pod motom ‘crvena kakvu još niste vidjeli’, educira ljude o crvenom koralju iz svih mogućih uglova. Od bioloških karakteristika koralja, do povijesti i običaja kroz interaktivnu postavu koja uključuje fotografiju, multimediju, filmove i zvučne nazive. Tim se načinom, navode iz muzeja, reinterpretira povijest Zlarina i tradicija koraljarstva sa svim specifičnostima tog lokaliteta i ljudi koji ga čine. Veliki je naglasak stavljen i na zaštitu prirode budući da je Crveni koralj danas zaštićena vrsta. Autorica postave je Ana Katurić, a a za muzeološki koncept je zaslužna Goranka Horjan. U sklopu Centra, djeluje i ‘Kuća šare’ koja je uređena za smještaj istraživača, znanstvenika, učenika i studenata koje zanimaju koralji i kulturna baština Zlarina.
Osim što crveni koralj možete vidjeti u muzeju i u narodnim nošnjama Zlarina, na ovom otoku i sami možete kupiti nakit od Crvenog koralja za uspomenu. Na otoku postoje dvije prodavaonice koralja. Jedna od njih nudi turistima priliku i da vide tradicionalni ručni način obrade koralja. Sve u svemu, ljetovanje na Zlarinu, idealna je prilika da uz brčkanja u moru svaki učenik koji je učio ili će tek učiti o žarnjacima, uživo dobije bolji uvid u barem jedan dio školskoga gradiva. Onoga koji se tiče koralja.
