Uz ovih deset jednostavnih logičkih zapovijedi svoje argumente podignite na višu razinu
Iako se filozofija i logika često stavljaju u sferu apstraktnoga, neki principi i zakonitosti uvelike nam mogu olakšati svakodnevni život, ali i pomoći u nebrojeno puno profesija. Svakodnevne rasprave, iznošenje stavova i argumentaciju, vjerovali ili ne, sustavno proučavaju psiholozi i filozofi, u sklopu kogntitivne psihologije i neformalne logike. S potonje strane donosimo vam deset jednostavnih logičkih zapovijedi s kojima ćete svoje argumente dovesti na višu razinu. Za više ovakvih sadržaja zapratite stranicu Nelogično.
Deset loigčkih zapovijedi Foto: Nelogično, srednja.hr
Većini ovih pogrešaka u zaključivanja, kolokvijalno poznatih pod nazivom ‘logičke pogreške’, svakodnevno svjedočimo na društvenim mrežama, komentarima ispod članaka, na fakultetu, tržnici, u sabornici. Drugu zapovijed, odnosno pripadajuću pogrešku slamnatog čovjeka možemo nazvati i ‘Facebook pogreškom’ veoma često nalazimo u komentarima na društvenim mrežama i ispod internetskih članaka. Komentator tako obično novinara ili medij napada zbog stava koji ovaj nije ni izrazio, već ga zamjenjuju s onim koji je puno lakše pobiti, a onda se nerijetko nađe i drugi komentator koji prvome, na isti način, proturiječi. Sigurni smo da znate na što mislimo.
Premda neke od njih ne vrijede uvijek, primjerice mali uzorak u znanosti nije uvijek (jedini) bitan kriterij, ove se logičke zapovijedi mogu protumačiti kao uvjeti koje bi svaki argument u svakodnevnoj raspravi trebao zadovoljiti. U većini slučajeva, ako neke ili više od njih argument ne zadovoljava, radi se o pogrešnom zaključku. Isto tako, važno je naglasiti da argumentacija osobe koja sadrži jednu od navedenih pogrešaka ne znači nužno da teza koju ta osoba zastupa – nije istinita. Ove pogreške samo kažu da je način dolaženja do zaključka pogrešan ili manjkav.
