Ovo bi svi trebali znati: Kada je počela borba za ljudska prava?
Jeste li znali da se ideja međusobnog pomaganja među državama formalno razvila tek nakon Drugog svjetskog rata? Tome je prethodilo širenje načela ljudskih prava, ali i shvaćanje da se razvijene države ne bi smjele bogatiti nauštrb onih slabije razvijenih. Danas imamo nekoliko važnih međunarodnih organizacija koje brinu o očuvanju mira u svijetu, razvojnoj suradnji, solidarnosti i ljudskim pravima.
Foto: Pexels
Međunarodna razvojna suradnja je koncept koji se razvio nakon Drugog svjetskog rata kao odgovor na široko raširena kršenja fundamentalnih ljudskih prava i nejednakosti u svijetu. Dobrim dijelom je predstavljala i pokušaj ispravljanja povijesnih nepravdi uzrokovanih imperijalizmom i kolonijalnom okupacijom. Nakon završetka dvaju svjetskih ratova i raspada dotadašnjih velikih imperija, nastale su mnoge manje, nezavisne, nacionalne države. U razvijenim državama, središtima nekadašnjih carstava, počela se razvijati svijest o tome da je njihov razvoj uvelike utemeljen na nepravednoj eksploataciji okupiranih kolonija, bilo kroz otimanje prirodnih resursa ili kroz eksploataciju njihovih stanovnika.
Osnovani su Ujedinjeni narodi (UN) kao glavna međunarodna organizacija čija je uloga bila osigurati očuvanje mira u svijetu, kao i zaštitu temeljnih ljudskih prava, kako bi se spriječilo imperijalističke sile i gruba kršenja fundamentalnih ljudskih prava u budućnosti. U Ujedinjene narode primljene su brojne novoosnovane države, 1948. godine proglašena je Opća Deklaracija o ljudskim pravima kao prvi dokument čiji je cilj bio osigurati zaštitu ljudskih prava diljem svijeta.
Što je međunarodna razvojna suradnja?
Međunarodna razvojna suradnja predstavlja nastavak i proširenje ideje o univerzalnoj vrijednosti ljudskih prava i solidarnosti. Možemo ju definirati kao proces u kojemu države i druga vladina i nevladina tijela pružaju pomoć namijenjenu gospodarskom, društvenom, političkom i okolišnom napretku zemalja u razvoju. Drugim riječima, ona je iskaz međunarodne solidarnosti u kojima razvijene zemlje pomažu slabije razvijenim zemljama.
Danas međunarodna razvojna suradnja predstavlja sastavni dio vanjske politike razvijenih zemalja, a uz nju se vežu i pojmovi poput službene razvojne pomoći (SRP; engleski: official development assistance, ODA), humanitarne pomoći i tehničke pomoći. Dok je s jedne strane humanitarna pomoć relativno samorazumljiv pojam koja označava pružanje pomoći bilo kroz donacije ili ljudske resurse područjima pogođenim raznim kriznim situacijama, međunarodna razvojna suradnja je sveobuhvatniji pojam koji podrazumijeva trajnu i kontinuiranu pomoć i suradnju s određenim državama i područjima u svrhu njihovog trajnog i održivog napretka.
Kako bi se osiguralo da se razvijene države zaista pridržavaju načela solidarnosti i međunarodne razvojne suradnje, 1961. godine osnovana je nova međunarodna organizacija – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (hrv. OESS; eng. Organisation for Economic Cooperation and Development, OECD). U početku je imala 20 članica, dok ih danas ima 38. Republika Hrvatska trenutno je kandidatska članica za ulazak u OESS.
Više o ulozi ove organizacije napisali smo u ovom tekstu.
Ovaj tekst objavljen je u suradnji s Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), a nastao je u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta civilnog društva jugoistočne Europe u području međunarodne razvojne suradnje” financiranom od strane Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost autora.
