Pandemija je imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih, pokazalo izvješće EU
Pandemija koronavirusa ozbiljno je ugrozila mentalno zdravlje mladih, pokazalo je novo izvješće Europske unije. Online nastava, ograničenja za aktivnosti van škola i fakulteta i generalna ograničenja znatno su poremetili interpersonalne odnose među mladima. Iako su državne uglavom bile proaktivne po tom pitanju i mladima podnudile podršku, mogle bi činiti više, osobito s obzirom na to da stručnjaci predviđaju kako će se negativni učinici pandemije na mentalno zdravlje mladih nastaviti i dalje.
Ilustracija, foto: Pexels; Liza Summer
Izvješće ‘Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih’, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi. Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, manjak interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a samim time i osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije.
Posebno ugrožene skupine
U prvoj fazi pandemije, na ljeto 2020. godine, čak 30 posto ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene, a šest posto ispitanika pretrpjelo je izazove za svoje mentalno zdravlje. Do početka 2021. situacija se pogoršala i 40 posto mladih je izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13 posto je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. U Hrvatskoj je više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo da im se mentalno zdravlje pogoršalo.
Zemlje koje su provele istraživanja o utjecaju korone na mlade | Izvor: YouthWiki
Popuštanjem mjera početkom 2021. godine situacija se popravila, ali još uvijek nije na razinama kao prije 2020. godine. Neke skupine mladih su posebno ugrožene pandemijom, osobito mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGBTQIA+ zajednice.
Hrvatska provela nekoliko mjera
Kako bi pomogle mladima nositi se s posljedicama pandemije na mentalno zdravlje, brojne su države provele mjere kojima su ojačale psihološku podršku, obrazovale i informirale mlade. Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja). Hrvatska je uvela mjere u tri od šest područja politika – skrb o mentalnom zdravlju, obrazovanje i informiranje o mogućim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje mladih i dostupnim uslugama podrške.
Broj mladih ljudi kojima su mjere bile toliko teške da su ugrozile njihovo mentalno zdravlje | Izvor: Eurobarometar
Jedna od najčešćih mjera bila je jačanje psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa i savjetnika dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove problema s mentalnim zdravljem i pružiti stručnu pomoć. Većina je država do mladih pokušala doprijeti putem društvenih mreža kako bi ih informirali, a postavljeni su i infoportali na kojima su mladi mogli saznati više o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje te gdje potražiti pomoć. U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.
Potrebne dodatne mjere
Iako je izvješće pokazalo kako je većina država poduzela neke mjere kako bi pomogla mladima za vrijeme pandemije, pomoć će biti potrebna i dalje. Istraživanja pokazuju kako pandemija ima dugoročan utjecaj na mentalno zdravlje mladih, a osim na mentalno zdravlje utječe i na obrazovanje, zapošljavanje i uključenost u društvo. Osobitu pažnju treba posvetiti mladima iz ugroženih društvenih skupina, kao što su mladi koji pripadaju LGBTQIA+ zajednici.
Osim toga, pandemija je dovela do dodatnog produbljavanja digitalnog jaza između mladih u Europi. Brojni mladi imaju ograničen pristup internetu i digitalnim tehnologijama što ih ograničava ne samo na području obrazovanja, nego i traženja posla i mogućnosti primanja podrške za mentalno zdravlje. Zbog toga, potrebno je raditi više na digitanoj pismenosti ne samo mladih, nego i svih koji rade s mladima.
Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.
