Pandemija je mladima promijenila osobnost i učinila ih manje otvorenima, tvrdi istraživanje
Pandemija je dugoročno utjecala na osobine ličnosti mladih ljudi, pokazalo je istraživanje. Iako se neurotičnost početkom 2020. godine bila u padu, s vremenom je pandemija negativno utjecala na mlade, kod kojih su primijećene niže razine zrelosti, porast neurotičnosti i niže razine susretljivosti i savjesnosti.
Ilustracija: Pexels
Pandemija je negativnije utjecala na nas nego što smo mislili, pokazuje najnovije istraživanje. Iako se u početku činilo kako je neurotičnost među populacijom pala, negativni učinci vidljivi su dvije godine kasnije kada se vidi kako je došlo do promjena u osobinama ličnosti koje se smatraju stabilnima. Promjene su osobito uočljive kod mladih ljudi. Prethodno se smatralo kako kolektivni traumatični događaji poput prirodnih katastrofa ne utječu na osobine ličnosti, ali izgleda kako pandemija djeluje drugačije.
Glavne osobine ličnosti
Istraživači su se temeljili na modelu ‘velikih pet’, glavnih pet crta ličnosti koje definiraju nečiju osobnost. To su neuroticizam, ekstraverzija, otvorenost, susretljivost i savjesnost. Tijekom 2020. godine podaci su odgovarali onima koji su prikupljeni prije, što je pokazalo kako na samom početku pandemije nije bilo značajnih promjena. No, period od 2021. do 2022. godine pokazuje drugačije.
Prethodna istraživanja pokazala su kako se naša osobnost mijenja s godinama, ali i kada usvajamo nove navike poput redovite tjelovježbe. No, do kolektivnih promjena dolazi teže. Dosadašnja istraživanja su pokazala kako prirodne nepogode nisu utjecale na osobine ličnosti. No, pandemija koronavirusa, po svemu sudeći, djeluje drugačije.
Pad otvorenosti i susretljivosti
Na početku pandemije pokazane su niže razine neurotičnosti, ali kako je vrijeme prolazilo, pozitivan učinak na nerotičnost zasjenio je negativan utjecaj na druge osobine: ljudi su postali manje ekstrovertni, otvoreni, susretljivi i savjesni. Taj je utjecaj bio osobito vidljiv kod mladih ljudi, dok je neuroticizam najviše pao na početku pandemije kod starijih od 65.
Iako se ljudske osobine ličnosti mijenjaju s vremenom, mijenjaju se veoma sporo, u prosjeku u periodu od deset godina. Promjene koje su zabilježene za vrijeme pandemije pokazuju kako je pandemija ubrzala cijeli proces i dovela do promjena za koje bi inače trebalo cijelo desetljeće.
Mogući razlozi
Istraživači smatraju kako je osjećaj zajedništva koji je bio prisutan na početku pandemije pomogao kako bi se neurotičnost smanjila, no s vremenom je osjećaj zajedništva izblijedio, kao i općenita društvena podrška. To je u kombinaciji sa nastavkom pandemije moglo dovesti do pada u osobinama poput otvorenosti i susretljivosti. Također, smatraju kako je izolacija, neodstatak uobičajene strukture dana i ograničavanje društvenog života dovelo do smanjenja ekstrovertnosti. Priče o ponovnom obnavljanju veza sa starim prijateljima bile su prisutne na samom početku pandemije, ali s vremenom su mladi postali sve više usamljeni i izolirani.
Pad u otvorenosti i susretljivosti istraživači također objašnjavaju dugotrajnim periodom zatvorenosti: mladi dugo nisu mogli izaći iz kuće, upoznavati nove, različite ljude, uživati u kulturi i doživjeti nova iskustva. Također, nesigurnost oko budućnosti, dugo trajanje i konstantno produživanje pandemije negativno su utjecale na mlade, smatraju istraživači.
