Dok se često događa da netko postane slavni glazbenik, glumac ili sportaš u svojim tinejdžerskim godinama, s piscima je to rijedak slučaj. Mnogi slavni književnici sa svojim spisateljskim aktivnostima su startali u poznoj dobi te postigli veliki uspjeh. No u tekstu vam donosimo ljestvicu pisaca koji su svoja najuspjelija djela kreirali već u ranim 20-ima pa čak i prije.
Francoise Sagan
Pisci su uglavnom soj koji se razvija i postaje popularan u nešto kasnijoj dobi, budući da je za uspješnu književnu karijeru osim talenta i rada, važno dosta toga pročitati te steći i određeno životno iskustvo. Mada većina uspješnih književnika krene sa svojim spisateljskim aktivnostima u 20-ima, obično svoja najuspjelija djela stvore u kasnijoj dobi.
Tako je primjerice slavni ruski realist Fjodor Dostojevski, svoje prvo djelo ‘Bijedni ljudi’ objavio s 25 godina, a najuspjelije, ‘Zločin i kazna’ tek 20 godina poslije. Charles Bukowski je, pak svoje prvo djelo objavio u dobi od 45 godina.
S druge strane veliki dubrovački književnik Ivan Gundulić, počeo je još u srednjoj školi s pisanjem, ali poslije nije bio zadovoljan svojim prvotnim radovima pa je mladalački opus nazvao ‘porodom od tmine’ i spalio ga većom dijelom.
U tekstu vam donosimo najuspješnije mlade književnike, odnosno pisce koji su postali popularni u svojim ranim 20-ima pa čak i prije.
Arthur Rimbaud
Francuski književnik, čiji je talent za pjesništvom otkriven još dok je išao u osnovnu školu, kada se istaknuo neobično vještim sklapanjem stihova na latinskom jeziku. Već s 15 godina počinje se ozbiljno baviti poezijom, a u 17-oj objavljuje svoju čuvenu poemu ‘Pijani brod’.
Bio je veliki avanturist te je ta ljubav presudila da već u 20-oj godini prestane s pisanjem i prepusti se potpuno putovanjima. No nemirni i intenzivni život ispunjen alkoholom utjecat će na to da već u ranoj dobi oboli od raka i umre u 37. godini.
Posljednja pjesma koju je Rimbaud napisao bila je ‘San’. Tada je imao 21 godinu.
Helen Keller – upornošću pobijedila nedostatak dva osjetila
Američka je književnica i politička aktivistica koja se borila za radnička prava te suprostavljala nasilju nad ženama, ranih godina 20. stoljeća, kada to nije bilo nimalo jednostavno.
Zbog bolesti je od ranog djetinjstva bila slijepa i gluha. Dugo se borila kako bi naučila komunicirati. U dobi od šest godina uspijevala se sporazumijevati s roditeljima uz pomoć 60-ak znakova koje je naučila.
No unatoč svim otegotnim okolnostima, koje su je radi njene bolesti pratile, Hellen je već s 11 godina napisala svoju prvu kratku priču ‘Frost King’, koja je objavljena u novinama. U dobi od 22 godine objavljuje svoje uspješno djelo ‘Priču mojega života’, koju je pisala za vrijeme studija. Na kraju je uspjela i diplomirati filozofiju na Radcliffe Collegeu.
Zbog svojih književnih i obrazovnih uspjeha te političkog aktivizma, postala je u američkoj popularnoj kulturi simbol osobe s teškoćama koja je uspjela prebroditi svoj hendikep.
Ana Frank
Mada je ovu djevojku na pisanje natjeralo zatočeništvo, odnosno skrivanje od nacista, ‘Dnevnik Ane Frank’ nikako se ne smije zanemariti kada je riječ o uspješnim tinejdžerskim djelima.
Nažalost djelo je objavljeno tek poslije Anine smrti pa sama autorica nije uspjela vidjeti kakvu su slavu njene bilješke pokupile. Dnevnik je Ana je počela pisati u dobi od 13 godina te je to činila dvije godine, koliko je njena obitelj provela skrivajući se u napuštenom spremištu jedne amsterdamske tvrtke.
Do danas je ‘Dnevnik Ane Frank’ preveden na preko 60 svjetskih jezika, a snimljeno je i nekoliko filmova, koji su koristili spomenutu knjigu kao predložak.
Francoise Sagan – uspješna i ekscesna
Ova francuska književnica preminula je prije nepunih deset godina ostavivši iza sebe 50-ak djela, među kojima i nekoliko bestselera.
Ipak u svom bogatom opusu ističe se roman ‘Dobar dan tugo’ koji je Fracoise napisala s 18 godina, a radi se o ljubavnoj priči jedne adolescentice. Mada je za dio francuskih kritičara slobodan izričaj i smiona tematika jedne tinejdžerice bila previše, gotovo odmah nakon objavljivanja knjige, dotada anonimna autorica vinula se u svijet poznatih i slavnih.
Za samo pet godina djelo je već prodano u četiri i pol milijuna primjeraka u čitavom svijetu i prevedeno na 22 jezika. Tako je vrlo brzo došla do novca i počela s raskalašenim životom prepunim droge, zbog koje je bila osuđivana, kao i alkohola. Voljela je igre na sreću, a brzina je također bila njena strast.
Unatoč ubrzanom životu ispunjenom ovisnostima uspjela je stvoriti veliki opus djela iz kojeg se, uz ‘Dobar dan tugo’, mogu izdvojiti ‘Određen osmijeh’, ‘Razbacana postelja’, ‘Volite li Brahmsa’ i druge. Pisala je i scenarije za kazalište te film.
