Pitali smo mlade treba li spuštati dob za glasanje na 16 godina: ‘To može biti ili jako dobro ili jako loše’
Spuštanje dobi za glasanje na izborima tema je rasprave već neko vrijeme. Dok su neke europske zemlje to i provele, spustivši dob za glasanje na 16 ili 17 godina, u Hrvatskoj se i dalje čeka punoljetnost i 18 godina kako bismo mogli glasati na izborima. Prošetali smo centrom Zagreba i pitali mlade – treba li spustiti dob za glasanje na 16 godina i zašto.
foto: screenshot, srednja.hr
Glasovanje na izborima građansko je pravo koje nam daje priliku da odaberemo svoje predstavnike zadužene za odlučivanje o javnim pitanjima koja utječu na cijelo društvo. Međutim, dobna granica za izlazak na izbore ovisi od države do države. Primjerice, Austrija, kao prva zemlja, te Malta i Belgija dopuštaju mladima u dobi od 16 i 17 godina da glasuju na izborima za Europski parlament. Samo Austrija i Grčka (za mlade u dobi od 17 godina) to dopuštaju na nacionalnim izborima.
Zbog toga smo odlučili pitati naše mlade što oni misle o tome i treba li spustiti granicu i kod nas na 16 godina. Evo što su rekli i kako su svoje mišljenje obrazložili.
– Iskreno, mislim da je možda bolje s 18. Mislim da se bolje neki stavovi već onda formiraju i da je možda ovako prerano, kazala je jedna prolaznica.
Druga je prolaznica, pak, rekla odlučno kako ne treba i kako su mladi još premladi za takve odluke.
– Nekako su mi djeca možda premlada, znaju često ne razmišljati o posljedicama koje ih čekaju, rekla je.
Srednja.hr provela je i anketu na istu temu. Rezultati pokazuju da čak 67 posto ljudi smatra kako su u toj dobi mladi i dalje povodljivi i roditelji bi mogli utjecati na njihov glas, dok nešto više od 7 posto ljudi nema mišljenje o temi. Iznenađuje podatak o gotovo 26 posto glasova koji smatraju da su mladi sa 16 dovoljno zreli da odluče kome dati glas.
Što su nam sve rekli mladi prolaznici o tome treba li spustiti dob za glasanje na 16 godina, pogledajte u videozapisu ispod.
