Pitali smo vas treba li podići dobnu granicu za kupnju alkohola, evo što ste nam rekli

Neki misle da bismo alkohol trebali moći kupiti i prije osamnaeste godine, drugi da je to primjereno tek kad postanemo punoljetni, treći smatraju da tu granicu treba podići, ali jedno je sigurno – alkohol je itekako velik dio naše svakodnevice o kojem se treba govoriti. Osim što smo vas o tome pitali na Instagramu, razgovarali smo s Teom, Majom i Martom, studenticama koje stoje iza kampanje Od viška glava boli. I same su primijetile kako mnogi u njihovoj okolini neprimjereno piju, pa su odlučile poduzeti nešto oko toga.

Pitali smo vas treba li podići dobnu granicu za kupnju alkohola, evo što ste nam rekli | Foto: Unsplash

Kad ste bili djeca, je li se na obiteljskim okupljanjima iz hladnjaka vadilo pivo? Jesu li stariji na dječjim rođendanima pili bevandu? Kad ste s roditeljima išli na svadbe, jeste li primjećivali posebno vesele goste čije čaše su bile pune raznih pića koja su vama bila zabranjena?

Čitate li ovaj tekst, vjerojatno ste odrastali u Hrvatskoj. Ako ste odrasli u Hrvatskoj, vjerojatno ste na prethodna pitanja odgovorili potvrdno. Alkohol je u našem društvu posve normaliziran i sveprisutan, a što je normalan dio svakodnevice onih koji nas odgajaju, postat će i normalan dio naše svakodnevice.

To samo po sebi ne mora biti problem, ako nas u obitelji nauče piti odgovorno i brinuti o svom zdravlju. Kad još u društvu ne bi postojao stereotip da se bez alkohola nemoguće dobro zabaviti, imali bismo sjajne temelje. Stvari, ipak, nisu tako jednostavne.

Zato nas ne treba čuditi što je čak 18 % dječaka u Hrvatskoj u dobi od 11 godina probalo alkohol, kao i 13 % djevojčica iste dobi, prema novom istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije. Samo nekoliko godina kasnije, s 15 i 16 godina, taj se postotak penje na visokih 90 %, objavljeno je u ESPAD istraživanju.

Iza odluke da tek s 18 godina smijemo kupiti alkohol stoji čvrsta logika. Dok smo tinejdžeri, mozgovi nam se još razvijaju. Tad smo još osjetljiviji na sve što izaziva ovisnost i puno lakše se ‘navučemo’, objašnjavaju istraživači. Zato nas odrasli upozoravaju da ne pijemo alkohol dok smo maloljetni – pijenje u adolescenciji je povezano s većim rizikom ovisnosti u odrasloj dobi.

‘Mladi postaju ovisnici’

Mnogi od vas toga su dobro svjesni. Na Instagramu smo vas pitali što mislite o granici od 18 godina za kupnju alkohola, a mnogi od vas rekli su nam da je ta odluka optimalna, navodeći kako je to doba kad postajemo odgovorni sami za sebe i ulazimo u svijet odraslih.

– Pomicanje dobne granice na, primjerice, 21 godinu uskraćuje mladima iskustvo umjerene konzumacije alkohola, što može dovesti do pretjerane konzumacije kasnije. U SAD-u, gdje je dobna granica 21 godina, zabilježene su negativne posljedice poput povećane ilegalne konzumacije i incidenata na fakultetima, smatra dvadesetogodišnja Mia iz Zagreba, ističući kako zabrane, po njenom mišljenju, nisu učinkovite.

Foto: Unsplash

Drugi pratitelj, koji je htio ostati anoniman, nema problem s time što alkohol možemo kupiti kad napunimo 18 godina, već s time što se ljudi u njegovoj okolini toga ne pridržavaju. Sličnu primjedbu imali su i brojni drugi koji su odgovorili na našu Instagram anketu. Maloljetnicima je, smatraju mnogi, prelagano doći do alkohola.

– U mojoj okolini mladi piju puno alkohola, uključujući i moje društvo, iako ja nisam baš fan opijanja. To je generalno problem zato što roditelji često ne znaju što im djeca vani rade ili ne vide problem u tome. To dovodi do toga da mladi postaju ovisnici, nerijetko se sramote u društvu i kad budu stariji neće imati kontrolu nad sobom. Dovest će se ne samo u psihičke i fizičke, već i financijske probleme, a u današnje doba sve je teže i teže imati dobar životni standard i bez dodatnih troškova. Pogotovo za mlade ljude koji tek počinju raditi i još nisu financijski neovisni, poručio je anonimni pratitelj.

‘Granica treba biti oko 21’

Mnogi smatraju kako podizanje dobne granice za kupnju alkohola ne bi postiglo željeni učinak, a velik dio pratitelja koji su nam se javili smatra da se odluka o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima treba strože provoditi. No, bilo je i onih koji misle da se granica od 18 godina treba i povisiti.

– Što se alkohola tiče, ništa nije crno ili bijelo. Problem s alkoholom nije sto si ti malo luckast kad si pod utjecajem ili sto loše izgleda vidjeti maloljetnika pijanog, nego to što pod utjecajem alkohola često napravimo glupe stvari. Jedan od razloga zašto ja koja sam, usput, također u srednjoj i u takvom sam društvu gdje je alkohol populariziran, mislim da bi dobna granica trebala biti i veća od 18, je auto. Većina nas će svoju prvu legalnu vožnju odraditi s 18, 19 godina. I iako je glavna i najvažnija stvar koju vam starci kažu za alkohol da ne piješ i voziš, mislim da pojedinci sa 18 godina, kojima je tada alkohol legaliziran, se neće pridržavati toga. Bas zato ja mislim da bi dobna granica za alkohol trebala biti oko 21. Jednostavno mislim da prije 21 nemamo taj level svijesti o posljedicama alkohola i vožnje, poručila je šesnaestogodišnja Leona iz Zagreba.

Poruka koju nam je puno vas poslalo jest da zabranom ne postižemo puno, ako se o alkoholu ne razgovara otvoreno, a na promjeni ponašanja ne radi sustavno. Među onima koji to nastoje promijeniti su i Tea Andrić, Maja Horak i Marta Bukovski, studentice s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koje stoje iza kampanje Od viška glava boli.

Riječ je o kampanji koja ne zagovara da alkohol moramo posve izbaciti, već da ga pijemo odgovorno. Naravno, tek nakon što napunimo 18 godina. Kako nam je objasnila Tea, cure misle da je ta granica primjerena. Umjesto da se bavimo tim pitanjem, trebali bismo povećati svijest o posljedicama kakve alkohol može imati.

– Najvažnija je ta svijest, jer bez obzira koliko netko imao godina, trebao bi znati svoju granicu i važna pravila pri konzumaciji alkohola. U Hrvatskoj je, nažalost, alkohol dosta zastupljen. On je nekako kulturološka stvar, nije neka tabu tema kao neke druge stvari koje se mogu konzumirati. Mislim da se to ne može iskorijeniti, ali zato možemo podići svijest o tome. Mi mladi možemo pomoći drugima da razmišljaju, ali i da uče. Mislim da se o tome premalo uči, kako u školi, tako i u obitelji, dodala je Maja.

Studentice iza projekta ‘Od viška glava boli’ | Foto: privatna arhiva

Mislimo da smo zreliji ako pijemo

I same su se s alkoholom prvi put susrele kao maloljetnice. Tea je prvi put alkoholno piće probala s 16 godina, ispričala nam je, kad je s društvom izašla u jedan klub.

– Bio je to početak srednje škole. Mislim da je to taj period kad svi prvi put probaju. Bila sam u društvu, prvi put sam izašla van u klub u koji su svi moji vršnjaci tad izlazili. Nisam tad prekomjerno konzumirala alkohol jer sam imala u sebi dozu straha od alkohola, a mislim da je i dan danas imam u maloj mjeri. Zato nisam imala učinak od pića, nisam se napila, ali definitivno mi je bilo čudno. Okus mi se nije svidio, ali sam se osjećala odraslije, prisjetila se Tea.

Maja, koja je rodom iz Virovitice, prvi susret s alkoholom imala je u istoj dobi. Tad se želimo osjećati odraslo, objasnila je.

– Mislimo da je to ono što će nas spojiti s društvom, da je to nešto zabavno, nešto kul. Neki koji probaju, svidi im se, a nekima se ne svidi. To iskustvo te oblikuje. Meni se osobno ne sviđa, ni sada nemam naviku previše konzumirati alkohol, rekla je Maja.

Adolescencija je osjetljivo razdoblje, zaključile su studentice, jer se tad pokušavamo pronaći, ali i uklopiti u društvo. Više od svega, želimo se osjećati zrelo, kao što su i same iskusile.

– Važno je naglasiti da alkohol nije ono što će te učiniti zrelim ili odraslim. Baš suprotno. To nije rješenje niti za pronalazak sebe. Najčešće se uz alkohol možeš izgubiti, zaboraviti na ono što želiš postići, istaknula je Marta.

Stereotip pijanih studenata

Kad završimo školu, čeka nas novi izazov. Tad postajemo punoljetni i alkohol nam je dostupan. Mnogi od nas tad upišu studije, drugi pronađu posao, ali svima je to početak neke nove ere u kojoj je alkohol i dalje sveprisutan.

– Kad upišemo faks, tu je upoznavanje novih ljudi. Neki se pokušavaju uklopiti u ta nova društva pa piju, drugima je to lijek za stres, jer to je velika životna promjena, treći žele proslaviti prolazak kolokvija i ispita s društvom. Tad smo odvojeni od roditelja, osjećamo se odraslo i imamo neku razinu slobode. Budući da smo odvojeni od roditelja, nemamo kontrolu i strah zbog nje, navela je Maja.

Maja Horak i Tea Andrić | Foto: srednja.hr

Djevojke su sad peta godina studija. Upisale su ga u doba pandemije, stoga nisu same prošle prve velike brucošijade i partije, ali to ne znači da je početak njihovog studentskog života prošao bez alkohola.

– Mislim da je danas alkohol sve zastupljeniji. Svi se nekako žure odrasti pa se i tu javlja prekomjerna konzumacija alkohola. Zato smo htjele na zanimljiv i edukativan način to približiti mladima, jer smatram da je ta tema važna poručila je Marta.

Razgovor smo vodili u Muzeju mamurluka koji je i sam dio njihove kampanje Od viška glava boli. Tamo se iz prve ruke mogu vidjeti sve ‘etape’ pijanosti, pa i naučiti kako to zapravo nije dobro, objasnila je Tea. Osim toga, svi posjetitelji će dobiti i primjerak njihove igre koju su razvile. Riječ je o trivia pitalici koju možete zaigrati s društvom i provjeriti koliko zapravo znate o alkoholu.

– Mi ne zastupamo da mladi jednostavno prestanu konzumirati alkohol, nego da ta konzumacija bude odgovorna. Da ne morate paziti na svog prijatelja, da odlasci doma sa partija ne završavaju prijevozom hitnom, policijom i slično. Želimo da mladi jednostavno paze na sebe. Priče koje čitamo u Muzeju mamurluka su možda smiješne, ali one nisu morale završiti smiješno, mogle su završiti i jako ružno. Želimo da se mladi zapitaju o tome, objasnila je Maja.

Što, na kraju dana, uopće znači odgovorno piti? Kako je objasnila Tea, to znači u izlasku popiti čašicu ili dvije, paziti na sebe, piti dovoljno vode, a najvažnije od svega, znati svoju granicu.

Foto: srednja.hr

Izaći trijezan – bez da je neugodno?

Ako je vaše društvo naviknulo na tip izlaska u kojem se pretjeruje s alkoholom, vaša promjena ponašanja mogla bi im djelovati neobično. Kako ostati čvrst u odluci da ćemo piti odgovorno u takvim situacijama? Maja je podijelila svoje iskustvo.

– Znalo mi se dogoditi da me pitaju zašto neću piti ili me uvjeravati da mi neće ništa biti od jedne čaše. Ja mogu popiti jednu čašu, ali se tad jednostavno ne osjećam dobro. Ne podnosim alkohol toliko lijepo kao drugi i osobno mi ne odgovara. Jedno vrijeme sam popila po piće ili dva samo zbog društva, jer sam mislila da im inače neću biti zanimljiva, ali što više odrastamo, shvaćamo da se želimo okružiti ljudima koji nas neće tjerati na nešto što nećemo, koji će nas podržavati i sa kojima će i trijezni izlazak biti super, ispričala je Maja.

Od viška glava ne boli je, inače, kampanja koja potiče odgovornu konzumaciju alkohola. Maja, Tea i Marta su odlučile to činiti na zabavan način. Najprije su na Lollipop partiju za Noć vještica s posjetiteljima zaigrale kviz kojim su provjerile njihovo znanje o alkoholu. Sve su snimale, pa je od toga nastao i video.
Nakon toga su se udružile s Muzejom mamurluka gdje posjetitelji mogu zaigrati njihove trivia karte i naučiti o posljedicama alkohola. Uz to, surađivale su i s influencerima kako bi došli do što šire publike i potaknule raspravu o toj temi. Vode i profil @konzumirajodgovorno, pa tamo možete pronaći više o njihovim aktivnostima.

@lollipop.cro Solidno znanje 🫡 🍭#lollipopcro #odviskaglavaboli #konzumirajodgovorno ♬ original sound – Lollipop.cro

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Hrvatske udruge poslodavaca – Koordinacija proizvođača, trgovaca i distributera jakih alkoholnih pića