Pitanje u sinoćnjoj Potjeri potpuno pogrešno postavljeno: Je li zbunilo natjecatelja koji je potom ispao?
Sinoćnja Potjera ponudila je ispodprosječnu razinu igre, u kojoj se na kraju jedan student KiF-a, u završnoj potjeri borio za 7.000 kuna. Nije ih obranio, tako da je epizoda okončana glatkom pobjedom lovca Deana Kotige. No, u svemu prosječnoj epizodi ili čak ispod toga, jedan sporni detalj, zapeo je za oko našem čitatelju, a radilo se o potpuno pogrešno postavljenom pitanju u igri na ploči.
Naime, tijekom nastupa natjecatelja Tonćija, postavljeno je pitanje ‘Koji se razred sisavaca zbog specifičnog životnog procesa prije nazivao ‘dvoživci’, što je vidljivo iz njihova latinskog imena?’
Među ponuđenim odgovorima našli su se gmazovi, ptice i vodozemci. Kako je naš čitatelj dobro uočio, nijedan od ponuđenih odgovora definitivno nikako ne može pripadati razredu sisavaca. Gmazovi, ptice i vodozemaci su i sami razredi životinja, što znači da su prema biološkoj sistematici, u istom rangu kao i sisavci.
Pitanje je vjerojatno trebalo glasiti ‘Koji se razred kralježnjaka (kralježnjaci su potkoljeno odnosno opsegom šira zajednica životinja od razreda, koja obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca) zbog specifičnog životnog procesa prije nazivao ‘dvoživci’, što je vidljivo iz njihova latinskog imena?’
Daljnja komplikacija u svemu je što je natjecatelj Tonći pogrešno odgovorio na ovo pitanje pa je na sljedećem koraku i ispao iz daljnje igre. Teško je reći bi li ishod bio drugačiji da je pitanje bilo ispravno postavljeno, no to je već drugi par rukava.
Tražili smo o svemu očitovanje od Hrvatske radiotelevizije, ali ga do objave teksta nismo dobili. Čim i ako pristigne, objavit ćemo ga.
Dopuna teksta 24. listopada u 18 sati i 15 minuta
– Nedvojbeno je da se u pitanju tražio jedan od pet razreda kralježnjaka (u ovom slučaju točan odgovor bili su vodozemci), stoga se ne radi o netočnom pitanju u kvizu. Budući da je nakon točno odgovorenog pitanja lovac objasnio etimologiju nastanka termina vodozemci i da natjecatelj pogrešni navod u pitanju nije tematizirao, bilo bi tendenciozno tvrditi da ga je upravo on omeo u razmišljanju o točnom odgovoru i da je utjecao na konačni ishod njegove igre na ploči potjere. Po reakciji našeg natjecatelja bilo je vidljivo da nije bio ni u kakvoj zabuni, već mu je iz objašnjena lovca bilo jasno da je odgovor na postavljeno pitanje bio u prisjećanju latinskog imena „vodozemaca“ (Amphibia). Dakle, pitanje je moglo biti postavljeno i bez navođenja „razreda“ i glasiti „Tko se zbog specifičnog životnog procesa prije nazivao dvoživcima, što je vidljivo iz njihova latinskog imena?“. Također, pitanja se višestruko provjeravaju pa tako u samo jednom setu snimanja od 8 emisija najmanje 1440 pitanja prođe nekoliko razina provjere, stoga HRT nastoji netočnosti i nepreciznosti svesti na najmanju moguću mjeru te u tome u velikoj mjeri i uspijeva, odgovorili su nam s HRT-a.