Plemenitom akcijom zabranjena penjanja radi gnijezda ugroženih sivih sokola
Planinarski klub Vertikal pozvao je svoje članove i sve penjače da se ne penju na dva penjališta u području Ivančice i Ravne Gore. Na te dvije lokacije su uočena gnijezda sivog sokola (Falco Peregrinus) koji ima status strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj. Inicijativa je došla od strane stručnjaka Ivice Severa, a penjači su je prihvatili jer bi svojim penjanjem mogli ugroziti rijetke primjerke sivog sokola koji se sljedeća tri tjedna gnijezde na tom području.
foto: biom.hr
Udruga BIOM radila je na projektu istraživanja i zaštite sivih sokola u 2009. godini, a tada su im pri mapiranju gnijezda pomogli penjači za koje ističu da su jako dobra skupina u zaštiti prirode. Obično lako prihvate ograničenja i dosta su pozitivno nastrojeni prema zaštiti prirode te će se često odazvati kada je potrebna njihova pomoć.
Što je DDT?
Stručnjaci I penjači ujedinjeni u očuvanju sivog sokola
– Naša kontinentalna populacija sivih sokola imala je značajan pad u prošlom stoljeću (kada i u cijelom svijetu) zbog upotrebe DDT-a, nakon čega su trebala desetljeća da se populacije oporave. Tada je kontinentalna populacija stradala puno više nego naša mediteranska što se objašnjava time da je kontinentalna bila više vezana uz plijen na poljoprivrednim zemljištima i samim time ugroženija DDT-je, rekao je Vedran Lucić iz BIOM-a.
Tako je PK Vertikal pozvao da se od 25.4. do 20.5. za penjanje u potpunosti zatvore Pokojec: cijeli mali Pokojec (u vodiču sektor Veliki kamen) i Ravna Gora: centralni dio stijene (u vodiču sektor Velika stijena)
Isto tako od 20.5. do 10.6. na Pokojcu će biti zatvoreni smjerovi Sv. Gera line, Trešnjin cvijet, Franjo T. i Khevenhiler, jer se gnijezdo nalazi u prečki Trešnjinog cvijeta. Na Ravnoj gori će u istom periodu biti zatvoreni smjerovi Direkt is korekt, Pukotina i Na rupu.
Na Pokojcu se može penjati na Velikom Pokojcu (sektor kamenolom), a na Ravnoj Gori u sektoru Jaruga (cijela desna strana od smjera Brid). S obzirom na veliki broj okolnih penjališta, iz PK Vertikala se nadaju da će penjači moći izdržati bez ova dva sektora nekoliko tjedana u dobre svrhe, piše u obavijesti na njihovim stranicama.
Sokoli moraju imati mir prilikom inkubacije
-Svaki put u ova doba godine lete ptice za koje na početku nismo znali koje su, ali nas je Ivica Sever uputio i objasnio da je riječ o sivim sokolima. Zabranili smo penjanje na tri tjedna i još tri tjedna ako će se izleći jaja. Članovi su jako pozitivno reagirali što nas je iznenadilo. Ljudi imaju rutinu penjanja na tjednoj bazi, ali su svejedno shvatili važnost ovog projekta te nam poručili da možemo produžiti rok po potrebi, rekao je Perica Levatić iz PK Vertikal.
Ivica Sever je radio na projektu udruge BIOM koja je tada krenula u edukaciju djece, penjača I lovaca. Iako je na početku odaziv bio slab jer čim se nešto brani, ljudi su odmah protiv, stvari su se ubrzo promijenile.
– Samim zabranama se ništa ne postiže i kroz dvije godine ljudi su sami osjetili potrebu da se priključe ovakvim akcijama. Primijetili su sokole na mjestima gdje borave i shvatili da to drži vodu te da treba poštovati zakon koji brani da ih se uznemirava na mjestima gdje se gnijezde, rekao je Sever, inače i član HGSS-a.
S penjačima iz PK Vertikal dogovoren je početni rok zabrane kako bi se na miru mogla napraviti inkubaciju, a u drugom koraku, ako bude mladih, će se rok zabrane produljiti za još dvadesetak dana da mogu na miru izletjeti iz gnijezda.
– Sivi sokoli su velike ptice, dugo žive i zbog toga roditelji kada osjete opasnost napuštaju gnijezda. Ako se približite na 50 metara, sokoli će se uplašiti, pobjeći te napustiti jaja koja će se ohladiti i propasti, objasnio je Sever.
Ukupna populacija u Hrvatskoj od 80 do 120 parova
U nastavku možete pročitati tekst o sivom sokolu iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske koje prenosi PK Vertikal:
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: osjetljiva (VU)* gnijezdeća populacija D Procjena ukupne gnijezdeće populacije: 80 – 120 parova
Gnjezdarica je primorske, gorske i mjestimično panonske Hrvatske. Populacija je najbrojnija i najstabilnija u primorskoj Hrvatskoj, od dubrovačkog primorja do Istre.
U Istri se gnijezdi 2 – 5 parova (I. Budinski), na Cresu s okolnim otocima 3 – 6 parova (G. Sušić), na Kornatima i Dugom otoku 7 – 10 parova (Z. Ružanović, D. Ćiković, I. Budinski). U Viškom arhipelagu je prisutno čak 8 – 10 parova (K. Leskovar, I. Budinski, K. Mikulić). Ukupnu priobalnu populaciju čini 70 – 110 parova. Populacija sivoga sokola je u gorskoj i pogotovo panonskoj Hrvatskoj (kao i u ostalim dijelovima Europe, osim Mediterana) drastično smanjena 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, što je posljedica pretjerane uporabe pesticida u poljoprivredi i lova (Hagemeijer i Blair 1997). Tako je, npr. 1954. ubijen posljednji sivi sokol na Sokolanskim stijenama u Gorskom kotaru (Frković 1973).
Krajem 20. st. počinje rasti brojnost sivih sokolova u gorskoj i panonskoj Hrvatskoj: utvrđeno je gniježđenje pored Donjeg Lapca 1986. i 1987. (Obradović 1991), Ogulina 1998. (D. Ćiković), Korenice 2000. (K. Leskovar), Samobora 2001. (K. Leskovar), Slavonskog Broda 2007. (M. Šetina), Plitvičkih jezera (Tutiš i sur., u tisku), na Medvednici 2007. (K. Mikulić) te Ivanščici i Ravnoj gori u Hrvatskom zagorju (I. Sever). Odrasli sivi sokolovi opažaju se i u većim gradovima u panonskoj Hrvatskoj, no gniježđenje u samim gradovima do sada nije sa sigurnošću dokazano.
Ukupna populacija u gorskoj i panonskoj Hrvatskoj vjerojatno ne prelazi 10 parova, tako da ukupnu hrvatsku populaciju vjerojatno čini 80 do 120 parova.
