Po zdravlju zubi mladi Hrvati na dnu Europske unije
Kada je riječ o oralnoj higijeni, dakle i održavanju zuba, hrvatski su školarci na samom dnu Europske unije. Točnije samo je Bugarska ispod nas. Naime, prosječan 12-godišnjak u Hrvatskoj ima barem četiri karijesa, izvađena zuba ili plombe. Primjerice mali Danci gotovo da nemaju ovaj problem.
Kada je riječ o zdravlju zuba i općenito oralne higijene, nismo baš za pohvaliti. Naprotiv, pri samom smo dnu u Europskoj uniji. Tomu svjedoče podaci o oralnom zdravlju iz 2013. godine koji pokazuju da hrvatski 12-godišnjak prosječno ima četiri pokvarena, izvađena ili plombirana zuba. Po tome su gori u EU tek Bugari, s tim da nije naodmet napomenuti da nam se oralno zdravlje u kontinuitetu narušava od 1999. godine.
Što je najgore u vrlo lošoj slici oralnog zdravlja hrvatskih građana, naročito se ističu mlađe generacije. Sve su to razlozi za donošenje Strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017, koji je predstavljen jučer, stoji u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
Tri paste za zube godišnje
Podaci govore kako Hrvati troše u prosjeku tek tri paste za zube godišnje, dok primjerice Islanđani troše 11. Iako imamo jednog stomatologa na 1 100 ljudi, što je iznad prosjeka EU-a (1 : 1 500), prevencija gotovo da ne postoji, poglavito za djecu i mlade.
Ovaj problem osim osobne (ne)brige, leži i u činjenici da se u privatnim ordinacijama naplaćuje veliki broj stomatoloških usluga mimo ugovora s HZZO-m te ukidanje mreže specijalista dječje i preventivne dentalne medicine.
Čak 95 posto ima neku bolest na zubima ili čeljusti
Već smo spomenuli poražavajuću statistiku od gotovo četiri pokvarena zuba u ustima prosječnog 12-godišnjeg Hrvata. No ono što još više zabrinjava je to da čak 95 posto populacije ima neku patološku promjenu na zubima ili čeljusti, odnosno karijes ili paradontozu.
No kada je riječ o liječenju odnosno prevenciji zuba, u Hrvatskoj je nerijetko problem i u nedostupnosti usluga.
Tako od 21 županije, njih 15 nema ordinaciju za protetiku, a od njih 37 u državi, čak 25 ih je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
Sličan je slučaj s ortodoncijom, odnosno ispravljanjem ‘krivih zubi’. Od 126 takvih ordinacija u državi, 56 ih je u Zagrebu i okolici i još 14 u Splitsko-dalmatinskoj.
Dakle iz ovih statističkih podataka se vidi da osim što dio građana ne pazi na svoje oralno zdravlje, drugom dijelu su zubna liječenja više nego skupa avantura, u kojoj osim tretmana, moraju izdvojiti znatna sredstva za put i smještaj u nekoj većoj sredini.
Dotaknimo se na kraju još malo Strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017. Cilj je njime u dvije godine povećati broj zdravih zuba kod petogodišnjaka na 60 posto te smanjiti broj pokvarenih zuba kod 12-godišnjaka s 4 na 3,5. Također bi se trebali pojačati fluoridacija i remineralizacija zubi kod djece te pojačati preventivne programe za odrasle.
