Počinje zimsko računanje vremena: Evo kada bi se najranije moglo ukinuti pomicanje sata
S godišnjim ciklusima promjene vremena, jesen nam, osim opadanja lišća s drveća i hladnije temperature, donosi i pomalo kontroverzno pomicanje sata i zimsko računanje vremena. Na noći između 28. i 29. listopada, kazaljke sata se pomiču unatrag za jedan sat, darujući nam dodatni sat sna. No, zašto se uopće mijenja sat, ima li naznaka da se ta praksa ukine i ima li ta promjena utjecaj na naše zdravlje, saznajte u nastavku.
foto: Canva
Jesen je već odavno počela, a uskoro će započeti i zimsko računanje vremena. U noći između 28. i 29. listopada, u 3 sata ujutro, kazaljke sata se pomiču unatrag za jedan sat, odnosno vraćaju se na 2 sata ujutro. Iako ćemo zbog toga spavati sat vremena duže, pomicanje sata može utjecati na naše zdravlje. Naime, pomicanje sata utječe na cirkadijalne ritmove našeg tijela, a to su fizičke, mentalne i bihevioralne promjene u našem tijelu koje slijede 24-satni ciklus, prema definiciji Nacionalnog instituta za opće medicinske znanosti.
Dok se mnogi ljudi uspješno prilagođavaju promjeni vremena, neke studije sugeriraju da se ljudsko tijelo nikada u potpunosti ne privikne na promjenu sata. Umjesto toga, njihova cirkadijalna neusklađenost može postati kronično ili trajno stanje. To može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, posebno za one koji doživljavaju ‘društveni jet lag‘ jer su im zahtjevi na poslu ili u školi važniji od kvalitetnog sna. Društveni jet lag povezan je s većim rizikom od pretilosti, depresije i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, s pozitivne strane, učinci promjene sata postupno se smanjuju nakon nekoliko tjedana.
Kada će se pomicanje sata ukinuti?
Unatoč želji 3.8 milijuna sudionika, odnosno čak 84 posto od ukupno 4,6 milijuna pristiglih odgovora ankete EU da se pomicanje sata ukine, što je Europska komisija predložila nakon ispitivanja javnog mnijenja 2018., do toga još nije došlo, a možda ni neće. Razlog tome je što se države ne mogu dogovoriti na kojem vremenu će ostati kao trajnom – ljetnom ili zimskom.
Krajem 2022., nagađalo se da bi Švedska tijekom svog predsjedanja Europskom unijom mogla uvrstiti ovaj problem među svoje prioritete. No, za sada nema indicija da će se to dogoditi. Kada bi se ta rasprava napokon pokrenula, a sporazum postigao, bilo bi potrebno najmanje još jednu do dvije godine kako bi se osigurala prilagodba usluga prijevoza, uključujući vlakove i letove. To znači da bi ukidanje prebacivanja vremena moglo najranije biti ostvareno 2025. godine.
Važno je napomenuti da su neke zemlje već odustale od pomicanja sata, uključujući Alžir, Brazil, Egipat, Falklandske otoke, Filipine, Hong Kong, Island, Indiju, Indoneziju, Irak, Južnoafričku Republiku, Kinu, Kolumbiju, Pakistan, Peru i Rusiju. Posljednji put su mijenjali satove u različitim godinama, ali su sada na trajnom vremenu.
Kratka povijest ljetnog i zimskog računanja vremena
Koncept prilagodbe vremenskog računanja tijekom različitih dijelova godine nije nova ideja, već se provlači kroz povijest stoljećima. Na primjer, u Rimskom Carstvu sat je definiran kao jedna dvanaestina dana, odnosno period između izlaska i zalaska sunca. Ova definicija sata mijenjala se kako se mijenjala duljina dana tijekom godine. Zimi je sat trajao 44 minute, dok je ljeti trajao 75 minuta.
William Willett, britanski graditelj iz Chislehursta, promovirao je koncept ljetnog računanja vremena u svom pamfletu ‘Racionalno iskorištavanje dnevnog svjetla’ iz 1907. godine. Njegova inspiracija navodno je došla dok je jahao konja jedno jutro i shvatio da ‘sunce sja na svijet nekoliko sati dok ljudi još spavaju’, dok ostaje samo kratko vrijeme tijekom dana kada ljudi mogu koristiti dnevnu svjetlost.
U Sjedinjenim Državama, Benjamin Franklin također se povezuje s ovom idejom. Dok je bio američki veleposlanik u Francuskoj 1784., Franklin je šaljivo predložio Francuzima da ustaju ranije kako bi uštedjeli vosak za svijeće u svom eseju ‘Ekonomski projekt za štednju svjetla’. Ideja je kasnije bila usvojena u SAD-u 1918. godine.
Ljetno računanje vremena (Daylight Saving Time), gdje se satovi pomiču sat unaprijed u rano proljeće i sat unatrag u jesen, prvi put je u Europi primijenila Njemačka 1916. godine, tijekom Prvog svjetskog rata, kako bi smanjila potrošnju ugljena za potrebe vojnih tvornica. Ova praksa kasnije je prihvaćena u mnogim drugim zemljama, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Australiju.
Iako je praksa ljetnog računanja vremena napuštena u većem dijelu Europe nakon Drugog svjetskog rata, ponovno je uvedena tijekom 1970-ih kao odgovor na naftnu krizu uzrokovanu arapskim embargom na naftu, kako bi se smanjila potrošnja energije i potreba za umjetnim svjetlom uslijed rastućih cijena nafte.
Utječe li promjena sata na naše zdravlje?
Naša tijela očekuju da se određene stvari dogode u određeno vrijeme tijekom dana, poput spavanja, buđenja i jela, na temelju znakova sunca i toga što te stvari radimo iznova i iznova u isto vrijeme svaki dan. Međutim, kada pomaknemo tu rutinu, čak i za jedan sat, naši cirkadijalni ritmovi malo se poremete. Zbog toga ti naši ritmovi postaju neusklađeni od vremena na satu, što također može poremetiti vrijeme nekolicine dnevnih procesa koji se događaju u tijelu, poput spavanja, probave i kardiovaskularnog funkcioniranja, prenosi Everyday Health.
Također, nedavno istraživanje koje je provela zaklada Sleep utvrdilo je kako promjena sata može ‘odgoditi’ naš ciklus spavanja i buđenja, zbog čega se ujutro osjećamo umorno, a navečer budno. Cirkadijalna neusklađenost može doprinijeti gubitku sna, kao i na tzv. ‘dug sna’, koji se odnosi na kumulativni učinak nedovoljnog spavanja redovito.
Istraživači iz zaklade Sleep također su primijetili negativne učinke koji se javljaju tijekom prijelaza s ljetnog računanja vremena na standardno vrijeme u listopadu. Osim gubitka sna, ljudi su izloženi većem riziku od poremećaja raspoloženja, čak i samoubojstva te sudjelovanja u prometnim nesrećama tijekom oba dvogodišnja prijelazna razdoblja. Međutim, stručnjaci sugeriraju da dugoročno dolazi do smanjenja nesreća jer se više ljudi vozi kući s posla danju.
Pozitivne strane pomicanja sata
Prelazak na zimsko računanje vremena nosi sa sobom donosi i pokoju pozitivnu stranu, kao promjenu razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje. Ovom promjenom, struja postaje jeftinija od 21 sat do 7 ujutro, što olakšava kućanstvima da smanje svoje račune za električnu energiju. Ovo razdoblje pada u noćne sate, kada mnogi ljudi spavaju, pa se tijekom ovog vremena potrošnja struje obično smanjuje.
Također, fiziološke tegobe puno su rjeđe u listopadu, nego u ožujku. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.
Hoće li budućnost donijeti promjene?
Dok kazaljke sata nastavljaju svoj ples unaprijed i unatrag, a ljudi širom svijeta prilagođavaju se novom vremenskom režimu, pitanje ukidanja pomicanja sata ostaje otvoreno. I dok velika većina građana Europske unije podržava tu ideju, odluka o trajnom vremenskom režimu ostaje na političkim vođama. Pitanje nije samo u izboru između ljetnog i zimskog računanja vremena, već i u prilagodbi mnogih aspekata društva, uključujući usluge prijevoza i mnoge druge sektore.
U čekanju odluke koja će potencijalno donijeti kraj promjeni sata, vrijedno je podsjetiti se da je ova praksa, iako s povijesnim korijenima i naklonošću prema uštedi energije, podložna kritikama i nedoumicama o stvarnoj koristi. U međuvremenu, mnoge zemlje već su napustile ovu naviku i uspostavile jedno vrijeme. Možda će budućnost donijeti promjene i Europskoj uniji i drugim dijelovima svijeta, i možda ćemo se jednog dana probuditi u svijetu gdje nećemo morati pomicati kazaljke na satu.
