Pretraga

Politologinja, profesor i lovac iz Superpotjere te poduzetnik poslali poruku učenicima za novu godinu

Nina Skočak, Sven Marcelić i Aleksandar Gavrilović za srednja.hr prisjetili su se svojih školskih dana i poslali poruku učenicima povodom početka još jedne nastavne godine. Skočak izdvaja kako je važan osjećaj da znaš kako si dao svoj maksimum. Marcelić je u osnovnoj bio superodlikaš, no u srednjoj je promijenio taktiku. Gavrilović ističe da za ocjene u školi nitko nikad u životu ne pita.

gavrilović skočak marcelić

Aleksandar Gavrilović, Nina Skočak, Sven Marcelić | foto: HRT, GenZ lista

U ponedjeljak počinje nova nastavna godina. Nedavno izmijenjeni školski kalendar kaže da će učenicima nastava završiti 13. lipnja 2025., odnosno 23. svibnja za maturante. Povodom početka škole pitali smo politologinju, profesora i lovca iz Superpotjere te poduzetnika o njihovim školskim danima te da daju svim učenicima savjet za učenje i školovanje.

Nina Skočak: ‘Važan je taj osjećaj da znaš da si dao svoj maksimum’

Nika Skočak, politologinja i novinarka koja je na nedavnim europskim izborima oformila nezavisnu listu Gen Z i zamalo dobila mandat, poručila je da uvijek treba dati sto posto od sebe. Napominje da vrijeme potrošeno na znanje i učenje nikada nije potraćeno vrijeme i da se taj trud kad-tad isplati.

– Iako to u tom trenu ne vidimo. Oko ocjena se ne treba opterećivati jer ako daš sve od sebe i zadovoljan si s onime koliko si napravio ocjena nije važna. Važan je taj osjećaj da znaš da si dao svoj maksimum, veli Skočak za srednja.hr.

Izdvojeni članak

Nina Skočak uvijek je bila odlikašica, a iza sebe ima čak tri diplome

Sven Marcelić: ‘Osnovno i srednje obrazovanje su podloga svega – pa tako i kvizaštva’

Sven Marcelić, profesor na zadarskom sveučilištu i jedan od lovaca u Superpotjeri, opisuje da je u osnovnoj školi bio superodlikaš, prolazio je s 5,0. U srednjoj školi imao je drugačiji stav i interese, dodaje, pa je uglavnom imao petice iz predmeta koji su ga zanimali. Ostalo kako kad, napominje.

– Naravno, prosjek je vrlo važan, ali u srednjoj školi se već počinje izgrađivati specifične interese pa sam tako puno čitao, a dosta manje se posvećivao prirodnim predmetima, što je jako ljutilo moju razrednicu Jadranku, koja je predavala matematiku (ako ovo čita, puno je pozdravljam). S vremenom sam naučio da učenje zapravo nikad ne prestaje, pogotovo ako radite posao kao što je moj, ali osnovno i srednje obrazovanje su podloga svega – pa tako i kvizaštva, što je sad moja druga karijera. Zapravo, moj savjet svima koji kreću u školu, pogotovo srednju, je da slijede svoj interes, ali istovremeno ne zanemaruju niti jedan dio gradiva. Ovo je vrijeme u životu kad možete puno toga isprobavati i ako i ne uspije, nema veze. U srednjoj sam igrao rukomet, učio talijanski, radio neke povremene poslove… To je dio života kad se izgrađujete kao osoba i moj je savjet da isprobavate razne stvari, a ako se u nekoj zaista nađete, nemojte je puštati. To vas doba oblikuje puno više nego što vam se čini u ovome trenutku, navodi Marcelić.

Izdvojeni članak
lovci iz superpotjere

Lovac iz Superpotjere oštro o statistikama tko je najuspješniji: ‘Nastaje miš maš, to je timska igra’

Aleksandar Gavrilović: ‘Za ocjene u školi nitko nikad u životu više ne pita’

Aleksandar Gavrilović, direktor Gamechuck studija za izradu igara, govori da je bio lijen učenik. Uvijek se izvlačio na kliker umjesto na učenje, ističe, ali takvo ‘hakiranje’ obrazovanja smatra dugoročno štetnim. Ističe da se prave hvalevrijedne stvari jedino mogu postići ‘grijanjem stolice’, odnosno trudom i radom.

– Naravno, za ocjene u školi nitko nikad u životu više ne pita, osim možda prilikom upisa na fakultet koji nema prijemni, ali niske ocjene su sigurno odraz lošeg životnog stava tipa ‘zašto bih učio ako me ne zanima’. Naš obrazovni sustav vuče korijenje iz prosvjetiteljstva i jedan je od najsveobuhvatnijih na svijetu. Umjesto da to bude ponos, klinci se žele amerikanizirati i učiti ‘korisne’ vještine. Vjerujte mi da za kamatni račun, peglanje i druge ‘korisne’ vještine se uvijek nađe vremena, ali povijest ili matematika su nešto što vjerojatno nikad nećete poslije stići naučiti jer nije ‘ključno’. Ali zapravo ta opća znanja su najključnija jer inače ćete se naći s 33 godine kako se svađate na internetu o tome kako je NDH bila super, ili kako slobodno tržište drži vodu, objašnjava Gavrilović.