Popis obveznih lektira nije se mijenjao 25 godina, a onda je s njega izbačen Dnevnik Anne Frank
Popis obveznih lektira nije bio mijenjan 25 godina sve do 2019. kada se napravio novi kurikulum za Hrvatski jezik. Tada je s popisa obvezne lektire izbačen i Dnevnik Anne Frank oko kojega se i danas vode polemike da ga treba vratiti. U našem novom Redakcija podcastu pod nazivom ‘Treba li ukinuti lektire?’ dotaknuli smo se upravo te teme.
Nakon što je 2019. došao novi popis lektira, koji do tada nije bio ažuriran 25 godina, mnoge je šokiralo što je Dnevnik Anne Frank izbačen s popisa obvezne lektire u višim razredima osnovne škole. Povratak te knjige, koja je utemeljena na tekstovima iz dnevnika 14-godišnje djevojčice tijekom Drugog svjetskog rata kada se sa svojom obitelji krila od nacista koji su okupirali Nizozemsku.
Upravo smo se te teme dotakli i u našem novom Redakcija podcastu pod nazivom ‘Treba li ukinuti lektire?‘ u kojemu su sudjelovali Marko, Ramona i Hrvoje.
– U sedmom razredu smo imali pravo preskočiti jednu lektiru i meni se na kraju školske godine nije dalo čitati više i odlučila sam si dati odmor tih posljednjih tjedana nastave. Kada me mama pitala što smo ovaj mjesec čitali, rekla sam da je bio na redu Dnevnik Anne Frank, ali da sam ja odlučila preskočiti jer imam to pravo. Kako ja tada nisam znala o čemu se radi u toj lektiri, mama me je natjerala noć prije da ju pročitam cijelu i da se javim i odgovaram ju idući dan na satu Hrvatskog i moram priznati da sam joj zahvalna na tome, ispričala je Ramona.
Upravo zato što je knjiga na nju ostavila najveći dojam od svih lektira kroz osnovnu školu, nju je, kao i mnoge druge, neugodno iznenadilo kada je maknuta s popisa obvezne lektire. O tome da se ta lektira treba vratiti na popis raspravlja se i danas, a pokrenuta je i inicijativa koja se bori upravo za to. Marko se o toj temi u podcastu nadovezao s izjavom u kojoj je objasnio kako je sloboda nastavnika koju su dobili s novim popisom djela dobra, ali da istovremeno postoji veliki problem.
– Postavlja se pitanje što nastavnici rade s tom slobodom? Koriste li ju na dobar način, prepoznaju li što učenici zapravo žele čitati pa to stavljaju ili stavljaju nešto po vlastitom nahođenju. To je sada pitanje države, da sada ide provjeriti što se napravio po pitanju te slobode odabira lektira. Ali, ja mislim da se nije dogodilo ništa, nego da su im samo dali novi popis i mi sada nemamo ništa relevantno na temelju čega bi mi mogli reći to je donijelo pozitivno, negativno ili jednake promjene u sustavu. I to je konstantni problem s obrazovnim sustavom u kojemu mi stalno tapkamo u mraku, poručio je Marko.
Cijeli podcast o lektirama možete pronaći na našem YouTube kanalu ili ga možete pogledati u videu ispod.