Predsjednica se ‘fura’ na Bašćansku ploču: Glagoljicom na sakou pokušava motivirati Hrvate
Gotovo jednako često kao i sadržaj onoga što izgovara, modni odabiri predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tema su u javnosti. Za jučerašnji intervjuu za Novu TV, predsjednica je ponovno odabrala sako s motivacijskom porukom na glagoljici.
Screenshot: NovaTV
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je dala veliki intervju za Dnevnik Nove TV, a tom prilikom govorila je o aferama koje su u posljednje vrijeme potresle javnost, pružila je podršku prosvjedu u Vukovaru, a riječi je bilo i o reviziji nevažećih listića referendumskih inicijativa. No, i ovoga je puta ljubiteljima mode za oko zapeo njen zanimljiv odabir odjeće.
Motivacijske poruke na odjeći predsjednice
Kako je jednom prilikom predsjednica kazala, velika je ljubiteljica motivacijskih poruka. Tako je i za intervju u najgledanijoj informativnoj emisiji u Hrvatskoj odlučila odjenuti sako s porukom ‘budi svoj’, ispisanom na glagoljici.
Možemo samo nagađati zašto baš ta poruka – je li predsjednica jednostavno veliki obožavatelj istoimene pjesme Augusta Šenoe ili ju još uvijek ‘drži’ nogometna euforija. No, ono što je svakako zanimljivo jest da je poruku ‘budi svoj’ odabrala netom nakon najave osnivanja radne skupine za brendiranje Hrvatske.
Podsjetimo, ovo nije prvi puta da predsjednica nosi odjevne komade s natpisima na glagoljici. Na gostovanju kod srpskog predsjednika Vučića prošle godine nosila je sako s izvezenim natpisom ‘ljubav’, a prilikom gostovanja Vučića u Zagrebu ove zime, na kaputu predsjednice bila je izvezena riječ ‘hrabrost’.
Glagoljica kao izborni predmet u školi
Spomenimo ovom prilikom kako je 15. listopada započela velika manifestacija pod nazivom Mjesec hrvatske knjige. Glavna je tema ‘Baš baština’, a moto ‘(U)čitaj nasljeđe!’ pri čemu je osnovni motiv glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta.
Glagoljica se uči u sklopu nastave hrvatskog jezika u šestom razredu osnovne škole, a riječ je o staroslavenskom pismu nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik je Bašćanska ploča.
Prethodnih je godina bilo nekoliko ideja o intenzivnijem učenju glagoljice u školama. Jednu od posljednjih takvih ideja iznio je rektor zagrebačkog Sveučilišta, Damir Boras. U intervjuima 2016. godine kazao je kako bi se učenje ćirilice trebalo vratiti u škole, a glagoljica postati izborni predmet, budući da je riječ o starohrvatskim pismima.
