Predstavljen Agramer – rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru

Muzej grada Zagreba jučer je ugostio predstavljanje rječnika Agramer, djela koje sabire njemačke posuđenice u zagrebačkom govoru. Predstavljen je kao jedinstveni projekt s ciljem očuvanja riječi koje su
postale dio svakodnevnice hrvatskog glavnog grada.

Izdvojeni članak

Hrvatski jezik mutirao na Facebooku

U Muzeju grada Zagreba jučer je
predstavljen Agramer, rječnik sa više od tri tisuće njemačkih posuđenica na 280
stranica ukrašenih starim fotografijama iz Muzeja grada Zagreba. U izdanju
Novog libera ovo djelo nastoji sačuvati riječi u zagrebačkom govoru koje su se
upotrebljavale ili su još uvijek u upotrebi, a svoj korijen vuku iz njemačkog
jezika.

Austrija kao izvor utjecaja

Na predstavljanju su govorili
autorica koncepta dr.sc. Zrinjka Glovacki – Bernardi, novinar Željko Ivanjek,
germanist Velimir Piškorec i urednica Simona Petrušić – Goldstein.

Riječi poput malera (ličilac) ili
šufta (hulja, podlac) samo su neke od mnogih koje su malo stariji zagrepčani
koristili u svakodnevnoj interakciji, a posuđene su iz austrijske verzije
njemačkog jezika, točnije nekih od bavarsko-austrijskih narječja.

U Agrameru
su sabrani i sačuvani posljednji ostatci Zagreba iz druge polovice XIX. stoljeća
kada se većina društvene interakcije odvijala na njemačkom jeziku. Ovo je posebno naglasio prof. Velimir Piškorec
uz to napomenuvši kako je i s druge strane postojala borba protiv germanizacije,
što ipak nije zaustavilo preuzimanje mnogih njemačkih izraza u svaodnevnom
govoru.

Izdvojeni članak

Studenti s nekoliko kontinenata uče hrvatski jezik

Prvi rječnik ovakve vrste

– Koristili smo više izvora, Anićev
rječnik, Enciklopedijski rječnik, rječnik stranih riječi ali i istraživanja
odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta o njemačko-hrvatskom jezičnom
dodiru. U proteklih 20 godina osmišljen je i proveden niz projekata na istu
temu, a ovaj rječnik ih ujedinjuje’ rekla je dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi.

Agramerski govor kulturno je nasljeđe utkano u
identitet hrvatskog glavnog grada i prenosi se sa generacije na generaciju kažu
u izdavačkoj kući Novi liber. Jaka veza Hrvatskog glavnog grada i Austrije
kumovala je kulturnim dodirima odraz kojih je preuzimanje sociokulturnih obrazaca
u svakodnevnoj komunikaciji, ali i način življenja o čemu svjedoče posuđenice
naveden u ovom rječniku, prvom takve vrste.