Prekrasni prizori u Jadranu: Snimljen anđeoski morski pas za kojeg se mislilo da je davno nestao
Morski pas sklat ili anđeoski morski pas, usnimljen je kod Molata. Ronitelj i ribar Nikola Kosanović donio je prve snimke životinje za koju se dugo vjerovalo da je izumrla u Jadranskom moru. Najveća populacija sklata trenutno je kod Kanarskih otoka, a s ovim otkrićem, ovi bi morski psi mogli postati simbol zadarskog arhipelaga. Izgledaju poput raže i nisu opasni po ljude, navodi Svjetska organizacija za zaštitu prirode.
Anđeoski morski psi u Jadranu | Foto: Nikola Kosanović/ WWF Adria/Insitut za oceanografiju i ribarstvo
Prije nekoliko godina, ljubitelji prirode i podmorja, znanstvenici i članovi Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) istovremeno su bili zgroženi i sretni prizorima na zagrebačkom Dolcu. Na jednom od štandova ribarnice ove kultne tržnice, našao se ulovljeni primjerak morskog psa sklat, poznatiji po nazivu ‘anđeoski morski pas’. Riječ je o vrsti morskog psa za koju se vjerovalo da je izumrla u Jadranu. Stoga je prizor ulovljenog anđeoskog morskog psa na tržnici s jedne strane izazvao suze, ali s druge budio nadu da ipak nisu iščeznuli iz mora na kojem se nalazi i hrvatska obala.
Snimka skrovite životinje: ‘Sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti’
Iako je ulov na Dolcu mnoge uvjerio da sklatovi i dalje plivaju Jadranom, nitko nije vidio živu jedinku u prirodnom okruženju. Unatoč istraživanjima koja su potvrdila da ih doista ima. No, sve se to promijenilo sa snimkom sklata koje je snimio ribar i ronilac Nikola Kosanović. Na društvenim su mrežama u ponedjeljak Institut za oceanografiju i ribarstvo te WWF Adria oduševljeno podijelili njegovu snimku nekolicine sklatova snimljenih kod Molata. To je dokaz da anđeoski morski psi doista i dalje žive u zadarskom arhipelagu. Na snimci se vidi jedinka sklata koji uživa ležeći na morskom grebenu te još jedan primjerak koji pliva uz morsku travu. Ove su životinje nekoć bile rasprostranjene diljem Sredozemlja i po istočnoj strani Atlantika.
– Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, no ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedjeljivi dio njihova identiteta, a želimo da to i ostanu, komentirao je snimku s Molata Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.
WWF Adria već pet godina se bavi istraživanjem i zaštitom sklatova putem raznih projekata. Kada je riječ o Jadranu, istraživanje broja jedinki sklata, krenulo je 2019. godine u suradnji WWF-a i Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Rezultati tog istraživanja su pokazali da su anđeoski morski psi nekada ronili cijelim Jadranom, a sada je od njih ostala samo manja skupina koja obitava u vodama Molatskog otočja. No, ta mala populacija daje nadu da bi se ova vrsta morskih pasa mogla sačuvati.
Hvala ribari što ne lovite ugroženu vrstu: ‘Već sada primjećujemo rezultate’
Sam sklat je zanimljiv i zato što svojim izgledom podsjeća na ražu te se zakopava u pijesku i muljevitom morskom dnu. Može narasti preko i metar i pol te lovi iz zasjede. Ova ugrožena žrtva je i zaštićena zakonima te ju je zabranjeno loviti i uznemiravati. U tom duhu, WWF Adria navodi i da sklat ima potencijala postati prepoznatljiv brend za cijelu Zadarsku županiju, a posebice otoka Molat, Silba i Olib. Najvitalnija populacija sklatova trenutno se nalazi na Kanarskim otocima, gdje ronioci plaćaju velike iznose da ih vide.
K tome nije opasan po ljude, a kad je riječ o Jadranu, jako je bitna dobra suradnja s lokalnom zajednicom. Na taj način se sprječava da još jedan primjerak ugroženog anđeoskog morskog psa završi na tržnici pa onda na nečijem tanjuru.
– Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu. Cijelo to vrijeme upravo su oni bili ključni u njegovu očuvanju. Lako je meni pričati priču, ali rad na terenu je ono što je zaista važno, stoga se želim zahvaliti svim ribarima koji se trude brzo pustiti svakog ulovljenog sklata. Već sada primjećujemo rezultate“, poručio je Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
