Pretjerivanje s Facebookom vodi paranoji i depresiji
Iako se društvenim mrežama služimo svakodnevno te smo upoznati s nekim opasnostima koje vrebaju primjerice s Facebooka, prema mišljenju psihologa većina korisnika još uvijek ne zna na koji način sebi štete. Rezultat pretjerivanja na Facebooku može vas dovesti do depresije ili paranoje, a evo i kako.
Fenomen društvenih mreža poput tsunamija okupao je svijet iznenada i tako snažno da danas desetak godina od prvog susreta s njima još uvijek nismo svjesni svih utjecaja koje imaju na naše živote.
Tako je Richard Sherry, psiholog i psihoanalitičar, temeljitom analizom i istraživanjem došao je do niza zaključaka o utjecajima Facebooka na naš um.
Depresija zbog nemogućnosti igranja uloga
Sherry tvrdi da dvije trećine korisnika društvenih mreža lažu kako bi izgledali interesantniji nego što su zaista. U tom slučaju nastaje problem jer im se kao posljedica ‘preoblikovanja’ stvarnosti i sjećanja javlja paranoja, depresija i sram kao rezultat nemogućnosti da se užive u imaginarni lik.
– Dosadašnje studije su pokazale da se sjećanja mijenjaju i da su manje pouzdana kad ih izbacimo iz naših umova. One se mijenjaju i razvijaju samostalno. Biti kompetitivan je normalno, no ima to i svoju tamnu stranu. Socijalni konformizam utječe na nas tako da automatski postajemo spremni negirati autentične osjećaje kako bismo ih prilagodili da budu prihvatljiviji društvu, tvrdi psiholog Richard Sherry za Daily Mail.
Pretjerivanje za javnost nije problem koji se javlja samo na Facebooku. Ljudi to vrlo često rade na raznim dating sitovima kako bi lakše pronašli partnere, ali i kako bi sebi podigli samopouzdanje.
Mladi s kompromitiranim sjećanjima zbog društvenih mreža
Posljedice koje ovakvo rizično online ponašanje može uzrokovati najčešće pogađaju mlade – populacija između 18 i 24 godine starosti. Mladi ljudi koji su odrastali i formirali se uz internet i društvene mreže imaju najviše problema jer dobar dio njih ima potpuno kompromitirana sjećanja.
Percepcija stvarnosti i osobnih dostignuća im je iskrivljena od najranijih dana te su im autobiografska sjećanja ‘oštećena’.
Uz depresiju i paranoju te tjeskobu mlade ljude nerijetko pogađa i strah da se ne prikažu dosadnima, otkriva Sherry. Kako spriječiti ove pogubne posljedice nije još utvrđeno.
Znanstvenici savjetuju samo da pripazite koliko ćete sebe dijeliti na internetu te napominju kako ponekad samo sjećanje može utjecati na kasnije reakciju u stvarnom životu.
