Profesor fizike s PMF-a ostvario uspjeh neviđen u Hrvatskoj već 10 godina!
Točno 10 godina prošlo je otkako je u uglednom svjetskom znanstvenom časopisu Nature objavljen rad u potpunosti izrađen u Hrvatskoj. Desetogodišnju ‘hrvatsku prazninu’ u Natureu dokinuo je Krešimir Kumerički, profesor fizike sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Naime, Nature je objavio njegov rad u kojem je, primjenom neuronskih mreža, rasvijetlio aktualna pitanja vezana uz tlak kvarkova u protonu.
Krešimir Kumerički, profesor fizike sa Zavoda za teorijsku fiziku čestica i polja zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, ostvario je uspjeh na koji se u Hrvatskoj čeka posljednjih 10 godina. Nedavno je objavio rad u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, a taj je uspjeh tim veći iz razloga što je prije točno 10 godina posljednji put u Natureu objavljen znanstveni rad na području fizike koji je u potpunosti izrađen u Hrvatskoj.
Rasvijetljena pitanja oko tlaka kvarkova u protonu
Kumerički je u svome radu, primjenom neuronskih mreža, rasvijetlio aktualna pitanja vezana uz tlak kvarkova u protonu, piše Jutarnji list uz pojašnjenje kako su kvarkovi subatomske čestice i jedna od dviju temeljnih građevnih struktura materije u Standardnom modelu, fizikalnoj teoriji za koju se smatra da najbolje opisuje materijalni svijet.
– Svaki se proton sastoji od kvarkova među kojima kao ‘ljepilo’ djeluju subatomske čestice gluoni. No, i nakon pola stoljeća, raspodjela kvarkova i gluona u njemu vrlo je slabo poznata. Tek su u posljednje vrijeme razvijene metode kojima bi se korištenjem specijalnih tipova procesa na ubrzivačima čestica mogla ostvariti kvalitetna ‘trodimenzionalna’ slika protona i izmjeriti neka njegova nepoznata fizikalna svojstva, piše Jutarnji.
Profesor Kumerički pak ističe kako je njegov rad nastao kao reakcija na rad troje istraživača iz SAD-a, koji su korištenjem jednoga drugoga pristupa prošle godine proglasili ‘otkriće’ tlaka u protonu.
Bolji uvid u nepoznat svijet unutrašnjosti protona
– Uvidjevši da je njihov pristup problematičan, a koristili su model protona nevezan uz neuronske mreže, koji smo razvili njemački fizičar Dieter Mueller i ja, pa sam imao dobar uvid u njihovu metodu, odlučio sam ‘napasti’ taj problem ovim moćnijim metodama, što je dalo puno bolji uvid u taj teško dostupan i prilično nepoznat svijet unutrašnjosti protona, pojasnio je Kumerički Jutarnjem.
Kako kaže, iz trenutnih eksperimentalnih mjerenja pokazalo se da se još uvijek ne može sasvim pouzdano odrediti tlak u protonu, no kako je uspostavljena metoda kojom bi se to trebalo moći, uz nadu, ističe Kumerički, da bi to moglo biti razmjerno brzo.
Kaskanje hrvatske znanosti za naprednim zemljama
– Tako je ovaj moj rad u smislu ‘otkrića’ zapravo privremeno korak unatrag, ali je u smislu razvoja tog područja znanosti, nadam se, korak unaprijed, kaže profesor s PMF-a koji tamo radi od 1993. gdje je i diplomirao i doktorirao.
Jutarnjem je kazao i kako znanost u Hrvatskoj kaska za međunarodnim standardima, što se odražava u rijetkosti objavljenih radova u prestižnim znanstvenim časopisima. Objavu vlastita rada u Natureu smatra izvanrednim karijernim uspjehom, no kako kaže, za našu bi zemlju bilo bolje da je ovakav članak manje scijentometrijski ekskluzivan nego što jest.
