Pretraga

Profesor s Filozofskog o simbolici Notre-Damea: ‘Toliko je važna da ima svoj roman i svoga pisca’

A- A+

Katastrofalan požar zahvatio je jučer u poslijepodnevnim satima parišku katedralu Notre-Dame, a vatrena buktinja progutala je glavni toranj i krov jednog od najposjećenijih europskih povijesnih spomenika. Požar je stavljen pod kontrolu oko 2 ujutro, a jednu od najvećih katastrofa na području kulturne baštine sinoć je za HRT-ov treći Dnevnik komentirao profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dino Milinović.

Screenshot: HRT

Dino Milinović, izvanredni profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu u sinoćnjem je trećem Dnevniku HRT-a komentirao stravičan požar koji je jučer progutao krov i glavni toranj pariške katedrale Notre-Dame. Milinović je prethodno živio i studirao u Parizu, a svojevremeno je bio i savjetnik za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Francuskoj. Kazao je kako je jučerašnju katastrofu doživio i vrlo osobno.

– Doživio sam ovo kao jedan veliki šok, koji me podsjetio na prve granate koje su padale na Dubrovnik ’91. godine, koji me podsjetio na 11.9. na ‘blizance’ u New Yorku, dakle, to je jedan događaj u rangu onoga što smo dosad navikli smatrati najvećim katastrofama na području kulturne baštine, na području nečega što je prepuno simbolike da se to ne da mjeriti s nečim drugim, rekao je profesor Milinović.

Veličanstven spomenik arhitekture kojeg odlikuje posebna elegancija

Potom je objasnio značaj Notre-Damea za Europu, svijet, odnosno civilizaciju općenito.

– Riječ je o jednoj veličanstvenoj građevini, veličanstvenom spomeniku arhitekture. To je arhitektura koja se obično navodi kao primjer gotičke arhitekture koja ima svoje podrijetlo u Île-de-France. Ona je jedna od velikih katedrala, ona nije najstarija ni najveća, međutim ona ima jednu eleganciju koju možda možemo dovesti u vezu i s posvećenjem Bogorodici, koja je u 12.-13. stoljeću u Francuskoj u jednom trenutku bila postavljena na pijedestal. Nešto u toj građevini odražava taj jedan novi senzibilitet, ona nije toliko ‘teška’ kao katedrala u Chartresu, i ta elegancija je oduvijek bila osnovni i glavni razlog zašto je ta crkva jedna od najomiljenijih u kršćanskom svijetu, kazao je Milinović i dodao kako je Notre-Dame simbolički izvanredno važna bez obzira na to što nije krunska katedrala.

Simbolički je toliko važna da ima i svoga pisca i svoj roman

Podsjetio je i kako je 1804. godine Napoleon izabrao Notre-Dame za svoju carsku krunidbu.

– Notre-Dame je toliko simnbolički važna da ona ima i svoga pisca i svoj roman ‘Zvonar crkve Notre-Dame’ Victora Hugoa, koji je jedan od najčitanijih romana, ne samo u Francuskoj nego i u svijetu. Prema tome, to je jedna crkva koja živi u našem imaginariju i kroz arhitektonsko čudo gotičke arhitekture i kroz književnost i kroz slikarstvo. Da ne govorim o stoljetnom sakupljanju vrijednih liturgijskih predmeta u njezinoj riznici. Paradoksalno, kroz srednji vijek nikada nije doživjela požar, premda je to bila najveća opasnost za velike crkve u to doba, ali je doživjela dva puta rekonstrukciju za vrijeme Francuske revolucije i za vrijeme Pariške komune, rekao je profesor i dodao kako je Notre-Dame prvi spomenik po posjećenosti u Parizu. Naime, u protekloj godini posjetilo ju je 13 milijuna posjetitelja.

Još se jednom osvrnuo na, kako je rekao, čudo gotičke arhitekture. Visina Notre-Damea i način gradnje izuzetni su za kršćansku Europu toga vremena, naglasio je i podsjetio kako se Notre-Dame gradila dva stoljeća, od 12. do 14. stoljeća.

– Stoga ne možemo govoriti o jednom određenom gotičkom stilu jer se i on mijenjao kroz to vrijeme, ali ono što je tragično jest da su krovne grede zapravo najstariji dio te katedrale, potječu iz 12. stoljeća i mogu reći da sam imao privilegiju hodati kroz to krovište s glavnim restauratorom i konzervatorom Francuske, prisjetio se Milinović svojeg posjeta Notre-Dameu.