Profesor s FSB-a o prosvjedu učenika: ‘Ako ne uspiju, Hrvatska će biti pustinja’
Dok čitate ove retke, učenici u otprilike 2.050 gradova diljem svijeta prosvjeduju. Njima se pridružuju i đaci u Zagrebu, Splitu, Varaždinu, Puli, Belom Manastiru, Križevcima i Osijeku. Svi oni žele upozoriti donositelje najvažnijih odluka kako je krajnje vrijeme da se krene rješavati brzorastući problem klimatskih promjena. A da nam po tom pitanju uistinu ‘gori pod petama’ potvrdili su i brojni znanstvenici koje smo ovih dana kontaktirali i zamolili da nam pojasne što se točno s klimom događa te kako će Hrvatska izgledati za nekoliko desetljeća.
Neven Duić; screenshot: YouTube
Dr. sc. Neven Duić redoviti je profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš. Kako se navodi u životopisu profesora Duića, posebnog su mu stručnog interesa područje održivog razvoja energetike, među kojima numeričko modeliranje izgaranja i prijenosa topline zračenjem, energetsko planiranje, energetsku politiku, energetska tržišta, ekonomiku energetike te racionalno korištenje energije.
Upravo to bio je povod da uoči prosvjeda učenika za klimu kontaktiramo, među ostalim stručnjacima i profesora Duića. Pitali smo ga podržava li štrajk naših đaka koji prosvjeduju u Zagrebu, Varaždinu, Puli, Splitu, Belom Manastiru, Križevcima i Osijeku i zamolili ga da nam pojasni što se uopće s klimom događa i kakve će to posljedice imati u budućnosti.
Podržavate li prosvjed učenika 15. ožujka u Hrvatskoj? Kako komentirate fenomen i globalni pokret koji je Greta Thunberg uspjela stvoriti?
Naravno! Đaci će živjeti u budućnosti koju su im njihovi roditelji potrošili, i imaju pravo iskazati svoje protivljenje rapidnom uništavanju svijeta fosilnim gorivima, za koje oni nisu krivi, a snosit će najgore posljedice.
Što uopće Hrvatska može i treba napraviti po pitanju klimatskih promjena?
Hrvatska ima odlične resurse obnovljivih izvora, i treba prijeći na njih. Treba prijeći na vjetar i solar. Svaka kuća, svaki krov trebaju imati solarne panele i/ili solarne kolektore. Treba zamijeniti plin s centraliziranim toplinskim sustavima ili dizalicama topline. Treba podržavati kupnju električnih vozila, a ne štetnih vozila na plin. Treba ulagati u obnovu zgrada. Treba ugasiti elektranu na ugljen najkasnije do 2028.
Zašto bi to uopće trebalo biti važno učenicima? Smatrate li da se u sklopu redovne nastave dovoljno obrađuje tema klimatskih promjena?
U svijetu u kojem će oni živjeti sve će biti drugačije od svijeta njihovih roditelja. Ako uspiju s demonstracijama, bit će to svijet obnovljivih izvora. Ako ne uspiju, Hrvatska će biti pustinja, a Hrvati će napustiti svoju domovinu. Zato je promjena curriculuma od velike važnosti. Potrebno je da se klimatske promjene i način izbjegavanja uče u školama, što na žalost danas nije koliko čujem previše zastupljeno.
Kako bi Hrvatska mogla izgledati 2050. i 2100. ako se poveća temperatura Zemlje za 1,5 stupanj, ako se razina mora poveća ili neke od drugih stvari koje se predviđaju?
Hrvatska će prvo ostati bez snijega zimi, a snijeg je važan jer on nam omogućuje da imamo rijeke. Kada nestane snijega, rijeke će teći samo kad pada kiša, što će tijekom vremena biti sve rjeđe. Hrvatska će do kraja stoljeća izgledati kao Sahara. Razina mora narasti će do nekoliko metara, te će Hrvatska izgubiti sve priobalne gradove – Dubrovnik i Split, moći će se posjećivati jedino podmornicama.
Što zapravo zagađuje klimu?
Klimu mijenjaju tzv. staklenički plinovi, koji se tako zovu jer kao staklenici sprečavaju da toplina sunčevih zraka ode u svemir, povećavajući temperature atmosfere. To je prvenstveno ugljični dioksid, koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, ali i metan, koji nastaje eksploatacijom plina i nafte, kao i uzgojem krava.
Neki znanstvenici tvrde da ljudi nisu odgovorni za stanje, postoji li konsenzus unutar znanstvene zajednice po pitanju toga da su ljudi glavni uzročnik klimatskih promjena?
To je teška laž. Znanstvenici koji se bave klimom su bez ikakve sumnje dokazali da su klimatske promjene u posljednjih pola stoljeća isključivo posljedica ljudskog djelovanja, i to primarno korištenja fosilnih goriva. Tzv. znanstvenici koji se s time ne slažu nisu stručnjaci za klimu, i najčešće su plaćenici fosilnog lobija.
Koje su nam moguće alternative da spasimo stvar?
Hrvatska treba niskougljičnu strategiju, a ne energetsku strategiju. Treba se okrenuti obnovljivim izvorima, i polako ukidati fosilna goriva, kao plin, naftu i ugljen. Treba zamijeniti plin za grijanje centraliziranim toplinskim sustavima i dizalicama topline, a automobile na motore s unutrašnjim izgaranjem s električnim vozilima. Alternativa je u stvari jeftinija od fosilnih goriva, te ona donosi više radnih mjesta i boljitak Hrvatskoj, ali fosilni lobi koči promjene. I zato učenici ne trebaju odustati, jer je njihova budućnost u njihovim rukama.
Sve o prosvjedima učenika diljem hrvatske čitajte u člancima na srednja.hr dostupnima u rubrici Ekologija.
________________________________________________________________
Portal srednja.hr u ponedjeljak 18. ožujka u 18h organizira tribinu [Kazalište i mladi] Mogu li učenici spasiti Zemlju? Više informacija o tribini koji se odvija u Zagrebačkom kazalištu mladih pronađite ovdje.
