Profesorica hrvatskog smatra da je OK zanemariti gramatiku na Facebooku: Ovo su njeni razlozi
30. kolovoza 2017.
Profesorica hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Osijeku Sanda Ham, suautorica je Hrvatskog školskog pravopisa i autorica Školske gramatike hrvatskoga jezika. Pridodamo li tome činjenicu da je jezična puristica, koja je zajedno sa skupinom kolega željela inicirati Zakon o hrvatskom jeziku, sasvim je dovoljno da zaključimo kako joj je jako bitan pravopis i pravogovor. Stoga čudi njeno očitovanje da ponekad možemo i zanemariti gramatiku u našoj korespodenciji. Primjerice kada komuniciramo putem mreže.
Sanda Ham / Sceenshot: YouTube
Premda sve ostaje arhivirano negdje u internetskim bespućima, profesorica ipak smatra da nam je dozvoljeno da se u određenim vrstama komunikacije ogriješimo o gramatička pravila.
Izdvojeni članak
– Kada pišete privatne mailove, sms poruke ili komentirate na Facebooku, želite biti kratki, jasni i vrlo često se ogriješite o gramatička pravila. Međutim, kada privatno komuniciramo jedni s drugima, ta komunikacija nije javna i nismo dužni poštivati sva pravila. Ja mogu svojoj prijateljici poslati sms “Oš doć?”, to je sasvim u redu. No, ne mogu takvu poruku poslati studentima. Hoće li se ta privatna komunikacija, koja ne mora slijediti normu jer nije javna, pretočiti u hrvatski književni jezik, najviše ovisi o profesorima hrvatskog jezika. Učenicima treba od malih nogu usaditi svijest o tome da je privatna komunikacija jedno, a javna nešto sasma drugo i u njoj vrijede druga pravila, istaknula je profesorica Ham za Večernji list.
Kada pak komentira najčešće pravopisne greške, uočila je veli da su to pisanje zareza te velikog i malog početnog slova.
– Začuđuje me to jer se u pisanju zareza i malog i velikog slova norma rijetko mijenja. No, pravopisnih pogrješaka je općenito malo jer postoje programi koji ih ispravljaju, više je leksičkih pogrješaka. Ne može se reći, a govori se na državnoj televiziji, “Vatrogasci napokon odmaraju”, nego “odmaraju se” – navodi ona primjer. Često se čuje i “platiti će”, “vidjeti će”, a u budućem vremenu ispred pomoćnog glagola “ću, ćeš, će” treba izostaviti “i” u infinitivu. Ispravno je, tako, “platit će”, “vidjet će”.
Unatoč gore navedenim pogreškama, ipak joj najviše paraju uši agresivne tuđice, koje po njenom mišljenju nemilice uplivavaju u hrvatski jezik.
– Bolna točka su ipak nepotrebne tuđice. Ne treba nam beauty blogerica, ne treba nam hapšenje (koje je opet zaredalo). Anglizam i srbizam za hrvatski su jezik, kao nepotrebne tuđice, nepoželjni, zaključuje profesorica Han za Večernji list.
