Profesorica ruskog jezika otkriva zašto Rusi ne govore strane jezike te kako se s njima sporazumjeti na Mundijalu
S obzirom da se posljednjih dana u medijima dosta raspredalo o tome kako Rusi nerado govore engleski, ali i druge strane jezike, a u vezi toga da će ovu veliku zemlju tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva posjetiti više od 500.000 stranih turista, odlučili smo provjeriti, koliko te ocjene ‘drže vodu’. Uz to smo odlučili provjeriti koliko su ruski i hrvatski srodni s obzirom na istovjetno slavensko jezično stablo te koliko bi to mogla biti olakšavajuća okolnost u sporazumijevanju.
foto: Pixabay.com
Za odgovore na ova pitanja smo se obratili na najbolju moguću adresu, odnosno predstojnici Katedre za ruski jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nataliji Vidmarović, koja je uz svoje visoko stručno zvanje po nacionalnosti Ruskinja. Ova doktorica ruskog jezika, rođena je u Bjelorusiji, srednju je školu završila u Ukrajini, a prvu diplomu stekla je na Filološkom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta “M.V.Lomonosov”, gdje je diplomirala filologiju, mađarski jezik i književnost, da bi potom 1987. diplomirala ruski jezik, književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je na istoj ustanovi obranila 1996. godine. I više nego dovoljno da nam razriješi istine i zablude o ruskim jezičnim navikama te mogućnostima sporazumijevanja uz očite barijere, kakva je tamo sveprisutna ćirilica.
Rusi uistinu slabo govore engleski, ali i druge strane jezike
Čak i oni nezainteresirani za svjetsko nogometno prvenstvo, mogli su se posljednjih desetak dana susresti s prilozima, člancima i statistikama o tome da Rusi nerado govore engleski i druge strane jezike te da bi to moglo biti kamen spoticanja svima koji će Rusiju pohoditi u narednih mjesec dana. Istinitost tih napisa potvrđuje i profesorica Vidmarović.
– Svi neposredno vezani za pripremu Svjetskoga prvenstva, dakako, više ili manje govore engleski. Kao i volonteri. Rusi doista slabije govore engleski ili uopće ne govore i to radi toga što je zemlja golema i u velikoj mjeri samodostatna tako da i nema prevelike potrebe za stranim jezicima. Osim toga ruski je jedan od službenih jezika UN-a, objašnjava profesorica s Filozofskog fakulteta.
No, ipak navodi da je prevoditeljska mašinerija u Rusiji strašna te je sva relevantna literatura i zbivanja iz svijeta prije i u većem opsegu dostupna Rusima, nego li primjerice nama.
– Postoji veliki broj izuzetno stručnih prevoditelja tako da sva najrelevantnija literatura, sve što se zbiva u svijetu, prevodi strahovitom brzinom, tako da na ruskim internetskim stranicama, na primjer, mogu se naći svjetske vijesti na ruskom u puno većem opsegu nego na hrvatskim stranicama. Rusi su u prosjeku više informirani, objašnjava Natalija Vidmarović.
Možemo li se sporazumijeti s Rusima bez uporabe trećeg jezika?
Svi ste vjerojatno barem nekada čuli ruski govor pa ste shvatili da se tu i tamo pogodi poneka riječ kojom se i mi koristimo. No, jesu li sličnosti dovoljne da se sporazumimo u pekari, kafiću, hotelu u Rusiji, naravno uz dozu ‘ručne’ i druge neverbalne komunikacije, pitali smo profesoricu.
– Sporazumjeti se, naravno, može bez problema unatoč tome što sličnosti nisu prevelike. Ruskom je zapravo najsličniji poljski zbog jezične strukture, govori predstojnica Katedre za ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Kao dodatna barijera u snalaženju u Rusiji u smislu razumijevanja i sporazumijevanja je i ćirilićno pismo. Stoga smo željeli znati ima li ipak u površinom najvećoj zemlji svijeta i latiničnih natpisa te postoji li neko ubrzano rješenje s kojim bismo mogli ovladati barem osnovama ćirilice. Također smo pitali može li u tom smislu pomoći poznavanje srpske ćirilice.
– U Rusiji se koristi samo ćirilica, osim pokojega natpisa na latinici. Srpska ćirilica može pomoći do izvjesne mjere jer ima i razlika. A izlaz je u učenju ruskoga jezika, kroz smijeh govori profesorica Natalija, nikako ne želeći sugerirati neke vatrogasne mjere.
Profesorica Natalija Vidmarović / foto: YouTube
Interes za ruski postoji, a naši se studenti zapošljavaju u inozemstvu i u Rusiji
Kako je u punom jeku državna matura, nakon koje slijede upisi na fakultete, iskoristili smo priliku pitati koliki je interes hrvatskih maturanata za upisivanje ruskog jezika i književnosti. Profesorica smatra da bi bio i veći da se o Rusima ne šire razni stereotipi.
– Interes postoji, naši studenti zapošljavaju se, vrlo često i u inozemstvu, pa i u Rusiji. Nevolja je sa stereotipima o Rusiji i Rusima koji su začuđujuće uporni poput korova. Nažalost šire ih i naši ruski sunarodnjaci preko velikoga broja udruga i klubova. Stoga budite oprezni. Naglasila bih da su studenti s kojima radim itekako željni pravoga znanja, govori profesorica.
Za kraj smo pitali profesoricu zašto bi preporučila maturanatima da upišu ruski jezik, a svima drugima da ga uče.
– Učenjem ruskoga student može dobiti strahovito puno – globalno gledajući bitno drugačiji pogled na svijet jer Rusija nudi strahovitu količinu informacija iz različitih područja. Ako ne nasjedate na stereotipe o romantičnoj duši, votki, babuškama i konjskim zapregama, otkrit ćete sasvim novi svijet ideja i novi model života, zaključuje profesorica Natalija Vidmarović!
