Provjerite koji su poslovi budućnosti: Gotovo trećina zanimanja kojima ćemo se baviti za dvije godine danas ne postoje
Zadovoljavanje potreba nove tehnološke ere i tržišta rada za poslove i vještine koji tek nastaju moglo bi povećati globalni BDP za 11,5 bilijuna dolara u sljedećih deset godina, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće Accenture. Prema procjenama World Economic Foruma, transformacija tržišta rada uslijed četvrte industrijske revolucije kreirat će 133 milijuna novih poslova do 2022. Te će godine čak 27% zanimanja biti sasvim novo, a najviše će ih biti vezano uz obradu podataka i umjetnu inteligenciju, cloud, razvoj proizvoda, marketing i razvoj sadržaja, njegu i zelenu ekonomiju.
Kako se na sve to pripremiti, u novom nam videoserijalu “A1 Leadership Talks” otkrivaju lideri biznisa i stručnjaci. Da bi ostali konkurentni na tržištu rada svi oni koji već rade, kao i mladi koji će tek tražiti prvi posao, morat će kontinuirano učiti, stjecati nova znanja i vještine, što zahtijeva fleksibilnost, pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju i znatiželju. IBM-ova je studija pokazala da će se u iduće tri godine čak 120 milijuna radnika u svijetu trebati prekvalificirati samo kao posljedica razvoja umjetne inteligencije.
Nikola Biondić, suosnivač i CTO inovativne platforme za zapošljavanje TalentLyft, čiji su blogovi među sto najčitanijih iz područja ljudskih resursa te bilježe više od 600.000 posjeta mjesečno, otkriva da dio tvrtki danas zapošljava i više nego prije koronakrize. Riječ je mahom o tvrtkama u ICT sektoru, posebice onima koje se bave komunikacijskim softverima što zapošljavaju profile kao što su stručnjaci koji se bave obradom i monetizacijom podataka. Među najtraženijim radnim mjestima bit će i ona specijalista za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, specijalista za blockchain te dizajnera korisničkog iskustva i interakcije između čovjeka i stroja.
‘Strojno učenje, odnosno umjetna inteligencija sljedeća su industrijska revolucija. To su područja koja će za pet ili deset godina činiti razliku i u njima će biti velika potražnja za stručnjacima svih profila’, procjenjuje Nikola Biondić.
Savjet srednjoškolcima
Evo i što vodeći ljudi iz biznisa i obrazovnih institucija savjetuju srednjoškolcima koji još ne znaju koje bi zanimanje odabrali.
‘Ja bih svakom dao isti savjet kao i svojoj djeci: pokušaj osjetiti koje je to područje koje bi te najviše činilo sretnim. U tom području, školuj se maksimalno koliko si sam i tvoja obitelj mogu omogućiti. Kad zaradiš svoj prvi novac, maksimalno investiraj u svoje školovanje. Na svom prvom poslu pokušaj se okružiti ljudima koji su bolji od tebe. Izvrsnost je uvijek rezultat ekstra truda i rada. Zato je bitno da čovjek radi ono što voli da bi se mogao truditi više od ostalih, poručuje Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska.
‘Mislim da je glavna stvar da kod ljudi otklonimo strah od toga da oni tijekom školovanja biraju svoju karijeru te da više nema povratka. Nama kao obrazovnim institucijama cilj je graditi kompetencije koje će ljudi poslije moći primjenjivati na što većem broju radnih mjesta. Danas živimo u najsporijim vremenima, svako buduće vrijeme zahtijevat će puno više transformacija’, zaključuje Hrvoje Balen, član Uprave Algebre.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji srednja.hr i A1, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.