Razgovarali smo s liječnikom o štetnosti dugotrajnog slušanja glazbe: ‘Sluh ne oprašta’
Uz mobitel, novčanik i eventualno ključeve od kuće, slušalice su mnogima jedna od ključnih stvari koje drže u svojim džepovima ili torbi. Iako slušalice mogu biti poprilično korisne u mnogim situacijama, ipak nisu tako bezazlene za zdravlje sluha. Više o tome rekao nam je specijalist otorinolaringolog iz Specijalne bolnice Sv. Katarina, Mislav Malić.
Voljeli glazbu ili ne, činjenica je da su slušalice mnogima neizostavan dio svakodnevnog života. Bilo da ih se koristi za potrebe posla, studiranja, učenja ili samo za slušanje glazbe i gaming, one mogu imati i štetan utjecaj na zdravlje sluha ako ih se koristi pretjerano i nepravilno.
Kako bi saznali više o potencijalnoj štetnosti svakodnevnog korištenja slušalica, osobito za mlade u razvoju, razgovarali smo sa specijalistom otorinolaringologom u Centru za bolesti uha, grla i nosa Specijalne bolnice Sv. Katarina, Mislavom Malićem.
Sve je više mladih s oštećenjem sluha
– Slušalice, bilo one preko uha ili u uhu, same po sebi nemaju štetan utjecaj ako ih se razumno i kontrolirano koristi. Iako mi stariji, osobito kao roditelji, ne volimo vidjeti djecu sa slušalicama kako hodaju po stanu, ulici i drugdje ili bivaju zatvoreni u svoje sobe, jer tako u našim očima bivaju na određeni način isključeni iz svijeta, glasnoća zvuka koja iz slušalica dolazi ključni je čimbenik na naš organ sluha, odnosno vrijeme trajanja izloženosti takvom zvuku, objašnjava Malić.
Uho se, kako kaže, sastoji od vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha. U unutrašnjem uhu, koje se sastoji od pužnice i slušnog živca, nalaze i slušne stanice. One su osjetljive na akustičnu traumu, što dugotrajno glasno slušanje glazbe svakako jest.
– Jačina glazbe i dužina izloženosti utječu na oštećenje sluha i glavni su razlog zašto posljednjih godina vidimo sve više mladih ljudi s oštećenjem sluha, slabijim razabiranjem kao i šumom (tinitusom) u uhu koji nastaje kao posljedica zloporabe sluha, navodi doktor Malić.
Zvuk se, inače, mjeri u decibelima te je poznato koja jačina decibela dovodi do oštećenja sluha. Doktor kaže da zvuk do oko 75 decibela neće uzrokovati oštećenje sluha čak i nakon dužih svakodnevnih izlaganja, no što je zvuk glasniji, potrebno je kraće vrijeme do oštećenja.
‘Bitno je da mladi budu upoznati s mogućim posljedicama’
– Najglasniji zvuk koji iz iPhonea izlazi sa standardnim Appleovim slušalicama negdje oko 102 do 105 decibela. Sigurno slušanje glazbe pri toj jačini zvuka, dopušteno je samo u trajanju od osam minuta dnevno. S druge strane, ako glasnoću držimo na razini od oko 70 posto što odgovara oko 70 do 75 decibela, što moderni mobiteli i sami predlažu i upozoravaju, bez straha možemo pri toj razini slušati glazbu i cijeli dan ako želimo, istaknuo je Malić.
Na pitanje šteti li glasna glazba na slušalicama u istoj mjeri kao i glasna glazba preko zvučnika, Malić odgovara da je uhu sasvim svejedno odakle dolazi zvuk jer su upravo decibeli ono što uho osjeti. No, napominje da zvučnici na koncertima ili u noćnim klubovima mogu proizvesti i puno jači intenzitet nego što to mogu i najbolje slušalice, zbog čega su s te strane opasniji za sluh.
S druge strane, u kućnom korištenju se preko zvučnika ne može slušati tako glasna glazba, dijelom zbog drugih sustanara ili susjeda, a dijelom i zbog toga što mnogi nemaju tako jake zvučnike kakvi se koriste na koncertima. Međutim, Malić kaže da su upravo zbog tog razlike slušalice ponešto opasnije jer omogućuju dugotrajno glasno slušanje glazbe bez da se ikome remeti mir.
– Bitno je da mladi budu upoznati s mogućim posljedicama slušalica, glasne glazbe i ostaloga. Nažalost, uvijek mislimo da se nešto neće nama dogoditi ili da će problemi sa sluhom biti nešto o čemu ćemo jednog dana u starosti razmišljati. Sluh ne oprašta i jednom nastalo oštećenje nikada se više ne može popraviti. Problemi u komunikaciji su pri gubitku sluha vrlo neugodni, šum u uhu je gotovo nemoguće liječiti i mladi bi u ovom slučaju ipak trebali razmišljati da je puno bolje spriječiti nego liječiti, zaključuje.