Razgovor sa studentom koji za HRT izvještava o terorističkim napadima u Francuskoj
Magistar politologije s FPZG-a te magistar pariške Sorbone na specijalističkom studiju Lobiranja, Consultinga i EU projekata Juraj Sotošek-Rihtarec HRT-ov je dopisnik iz Pariza, a prvo javljanje za javnu televiziju imao je nakon napada na Charlie Hebdo. Trenutačno je u Zagrebu, a razgovarali smo s Jurajem o njegovim tematski teškim javljanjima za javnu televiziju, kao i o situaciji u Francuskoj nakon svih napada koji su se dogodili ove godine.
Juraj Sotošek-Rihtarec screenshot HRT
U Francuskoj je od travnja 2014. do listopada 2015, zabilježeno 3.645 radikaliziranih osoba, a od toga su njih 1.400 mladih žena i 799 maloljetnika.
– Treba imati na umu da su Francuzi samo u ovoj godini iskusili napad na Charlie Hebdo u siječnju, dekapitaciju jednog čovjeka u središnjoj Francuskoj u lipnju, te najveći napad 13. studenog, nabraja napade Sotošek-Rihtarec.
Priprema za prvo javljanje od 45 sekundi
Prvo javljanje za središnji Dnevnik imao je 7. siječnja nakon napada na Charlie Hebdo, a priznaje da su mu se tom prilikom noge odrezale.
– Teroristi su bili u bijegu, a u tom trenutku se nije znalo gdje su. Morao sam otići na mjesto napada, a imao sam 45 sekundi za pripremu s pozicije s koje sam se javio uživo za Dnevnik. U tim trenucima vladala je velika neizvjesnost radi talačke situacije, a zauvijek ću pamtiti to prvo javljanje, govori nam Juraj.
S HRT-om je konkretizirao suradnju u ožujku nakon što je njemački pilot srušio avion u Alpama. Sjedio je s kolegama u jednoj od najvećih pariških menzi kada su ga nazvali s HRT-a da mora odraditi javljanje uživo za 30 minuta.
Usporedba atmosfera nakon dva napada
– Ovaj puta su teroristi posijali strah među svim građanima Pariza. Nakon Charlie Hebdoa postojala je empatija i suosjećanje jer je to bio ciljani napad nakon kojeg je postojala određena vrsta tuge. Okupili su se svi vodeći europski političari, a nakon tjedan dana normalni život se nastavio dalje. Čim se riješila talačka kriza svima je pao kamen sa srca, a slavili su se heroji specijalne postrojbe, uspoređuje napade HRT-ov dopisnik.
Deset dana nakon 13.11. i dalje nema buke na ulicama i uobičajene strke. Svi se pitaju trebaju li otići na piće ili večeru, a tema terorističkih napada je apsolutno nezaobilazna u svim kružucima pa tako i na naslovnicama svih relevantnih medija
– Ljudi žive sa strahom, kao i ja. Nisam koristio metro prvih sedam dana nakon napada jer sam se tako osjećao mentalno stabilniji. Sve moje kolege su odustajali od izlaska jer u sebi imaju posijan strah i u tome su teroristi svakako uspjeli. Za razliku od Charlie Hebdo koji je bio ciljani napad sada su pucali na ljude koji su pili piće i večerali na terasi. Trenutno mi je lakše biti u Zagrebu da se odmorim na nekoliko dana od razmišljanja koje prijevozno sredstvo ću koristiti, govori nam Juraj.
Hollande je rekao kako izbjeglice nisu teroristi, ali Francuzima je to teško razumjeti nakon napada
Mediji su napravili sve kako bi prvi došli do informacija u danima napada, a ljevica i desnica se politički ujedinila. Predsjednik Hollande je proglasio izvanredno stanje, a u Parlamentu mu se nitko nije protivio. Čak 91 posto javnosti podržava izvanredno stanje, 94 posto ih je za zatvaranje Schengena, a 60 do 70 posto ljudi podržava slanje vojnih trupa u Siriju, a takav postotak podrške sličan je i u Velikoj Britaniji.
– Mediji imaju bipolaran stav. Izvještavali su u realnom vremenom što je generiralo dodatan strah, a u nekim slučajevima su izvori davali krive informacije te stvarali dodatan nemir. Primjerice, premijer Manuel Valls je rekao kako postoji opasnost od kemijskog napada, dok je sudac specijaliziran za anti-terorizam Marec Trevedic tvrdio kako je ovo samo početak borbe protiv radikalnih islamista koja će trajati 30 godina, rekao je student Sorbone i dopisnik HRT-a.
Hollande je u prvom obraćanju rekao kako izbjeglice nisu teroristi, ali Sotošek-Rihtarec kaže da je teško u francuskom mentalnom sklopu ne povezivati ove događaje s izbjeglicama.
– Ljudi pokušavaju učiniti situaciju sigurnijom, a najlakše rješenje im se čini zatvaranje granica. Naravno da izbjeglice ne treba izjednačavati s teroristima, što je i Hollande napravio, ali postavlja se pitanje sigurnosti kada su dva od sedam napadača došli izbjegličkom rutom iz Grčke, od kojih je jedan bio registriran u Opatovcu, zaključuje Rihtarec.
Za nekoliko se tjedana vraća u Pariz gdje će pokušati napraviti nekoliko važnih političkih intervjua kako bi hrvatskoj javnosti približio stanje u Francuskoj.
